Lučka uprava Rijeka pokrenula je, zajedno s HŽ Infrastrukturom, dva velika i značajna projekta, vrijedna 67 milijuna eura. Riječ je o izgradnji i rekonstrukciji multimodalnih platformi, odnosno kolodvora i intermodalnih kapaciteta na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala

Jedan od najvažnijih aspekata poslovanja svake luke, uz lučku infrastrukturu je dobra prometna povezanost sa zaleđem. Posebno se to odnosi na željeznički promet koji u riječkoj luci u zadnjih nekoliko godina rapidno raste, osobito u prijevozu kontejnera, a izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, kao i projektima modernizacije željezničke infrastrukture i izgradnje novih intermodalnih terminala na Brajdici i Zagrebačkoj obali, očekuje se još daleko značajniji rast udjela željezničkog prometa u transportu tereta iz riječke luke i prema njoj. Željeznički teretni promet snažno potiče i Europska unija, u nastojanjima da što više teretnog kopnenog prometa prebaci s preopterećenih cesta na željeznicu, što je ekonomski isplativije i ekološki prihvatljivije.

Rekonstrukcija i dogradnja multimodalnog kolodvora uz kontejnerski terminal na Brajdici, vrijedna je 35,6 milijuna eura, a izvedeno je već više od devedeset posto radova

Dobri partneri

U skladu s tim nastojanjima, ali u prvom redu kako bi osigurala razvoj riječke luke i prometnog pravca, Lučka uprava Rijeka pokrenula je, zajedno s HŽ infrastrukturom, dva velika i značajna projekta, vrijedna 67 milijuna eura. Riječ je o izgradnji i rekonstrukciji multimodalnih platformi, odnosno kolodvora i intermodalnih kapaciteta na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala. Još je jedan projekt, koji je započela HŽ Infrastruktura, također izravno vezan uz razvoj riječke luke, a riječ je o izradi projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, takozvanog drugog kolosijeka kroz Rijeku. Izrada projektne dokumentacije za drugi kolosijek od Škrljeva, kroz Rijeku do Jurdana, uvod je u daleko veći, 270 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje dvotračne pruge kroz grad. Tijesnu suradnju Lučke uprave i HŽ Infrastrukture kao jedan od temelja razvoja riječke luke istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, navodeći je kao primjer uspješne sinergije državnih tvrtki na realizaciji razvojnih projekata važnih za gospodarstvo čitave države.

– Izgradnja i rekonstrukcija multimodalnih željezničkih terminala nastavak je uspješne suradnje Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, na Zagrebačkoj obali i na Brajdici, ali i na drugim projektima. Obje tvrtke su u državnom vlasništvu i pokazale su se kao dobri i uspješni partneri, a ovi će projekti omogućiti snažan zamah riječke luke i prometnog pravca, kao i cjelokupnog gospodarstva u Hrvatskoj, rekao je Butković, naglasivši kako su riječki prometni pravac i riječka luka među najvećim i najvažnijim infrastrukturnim projektima u državi. U sklopu riječkog prometnog pravca već su u različitim fazama realizacije, u tijeku projekti izgradnje dvokolosiječne pruge od mađarske granice do Karlovca, uključujući i početak izrade projektne dokumentacije za najzahtjevniju dionicu od Karlovca do Rijeke.

Projekt Razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, odnosno rekonstrukcija i dogradnja multimodalnog kolodvora uz kontejnerski terminal na Brajdici, vrijedan 35,6 milijuna eura, od čega je 85 posto financirano iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), pred samim je završetkom radova od kojih je izvedeno već više od devedeset posto. Izvođač radova je zajednica koju čine KOLEKTOR KOLING d.o.o. i EURO- ASFALT d.o.o., a partner u projektu je Lučka uprava Rijeka.

Izvlačni tunel Sušak

Projekt obuhvaća rekonstrukciju i obnovu postojećega željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, proširenje dijela postojećeg izvlačnog tunela Sušak u duljini od 400 metara te izgradnju novog intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica. Radovi još obuhvaćaju rekonstrukciju kontaktne mreže, kolodvorsku rasvjetu i ugradnju novog signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog uređaja. Kad radovi budu završeni, Rijeka, kao najvažnija hrvatska luka, dobit će modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom te će se ostvariti uvjeti za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza na željeznicu.

Na području željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica dosad je izvedeno oko 85 posto svih radova. Rekonstruirana su prva četiri kolosijeka uz kolodvorsku zgradu te izgrađena još četiri. Najsloženiji radovi su oni na izgradnji odnosno proširenju 400 metara dugog tunela izvlačnjaka. Uz postojeći kolosijek tunel je proširen za još jedan kolosijek te će se uz redoviti promet vlakova istodobno moći manipulirati vlakovima. Na lučkome području izgrađeni su 400 metara dugi kolosijeci na betonskoj podlozi, postavljeni rasvjetni stupovi i portali nosača kontaktne mreže. Izgrađene su dvije kranske staze za terminalske dizalice za pretovar kontejnera, a gradi se i skretničko područje kojim će se terminal povezati sa željezničkim kolodvorom Brajdica, a trenutačno se izvode završni radovi.

Kada sredinom iduće godine radovi budu završeni, Riječani koji često dolaze u središte grada moći će odahnuti, jer dok radovi traju, sve željezničke kompozicije s kontejnerskog terminala na Brajdici i prema njemu, prolaze samim centrom grada, što u kombinaciji s radovima na rekonstrukciji Krešimirove ulice, često stvara prometne gužve i zastoje.

Ukupna vrijednost projekta za razvoj multimodalne platforme – Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal iznosi 31,6 milijuna eura, a također se s 85 posto sufinancira iz CEF-a

Tri etape

Sličan projekt izvodi se i na željezničkom kolodvoru Rijeka, u funkciji novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Ukupna vrijednost ovog projekta je 31,6 milijuna eura, a također je s 85 posto sufinanciran iz CEF-a. I u ovom projektu partneri su HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka, a izvođač radova je SŽ-ŽELEZNIČKO GRADBENO PODJETJE LJUBLJANA. Projekt je podijeljen u tri etape. Prva je rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka koja obuhvaća rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izradu kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete kao i radove na kontaktnoj mreži, a također i radove na donjem ustroju u cilju poboljšanja nosivosti i odvodnje podloge. Druga etapa je izrada priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, a treća je izgradnja četiri kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice.

Dovršetkom radova i puštanjem novih dijelova terminala u promet povećat će se ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznice na 360.000 TEU-a godišnje, što je oko šezdeset posto tereta od ukupno planiranih 600.000 TEU- a. Ovim se projektom, prema riječima ravnatelja Lučke uprave Denisa Vukorepe, zaokružuje projektna cjelina Zagrebačke obale.

– Ona se sastoji iz četiri dijela – prvi je bila izgradnja prve faze terminala, drugi je izgradnja ceste D-403, treći je izgradnja željezničke infrastrukture, a četvrti je izbor koncesionara u rujnu ili listopadu, od kojega očekujemo dodatna ulaganja od 268 milijuna eura u infrastrukturu, suprastrukturu i proširenje terminala. Ukupna ulaganja u luku Rijeka, na potezu od kilometar dužine, time se penju na preko 450 milijuna eura. Kada se ovome dodaju projekti u pripremi i oni u drugim lučkim bazenima, dolazimo do investicije od 750 milijuna eura. Rijeka će već 2023. godine biti luka s najvećim kontejnerskim kapacitetom na Sjevernom Jadranu, najavljuje Vukorepa.

Sadržaj omogućuje Lučka uprava Rijeka