U okolnostima nepovoljnih geopolitičkih odnosa, a time i izrazite volatilnosti cijena energije na europskim i svjetskim tržištima te nastojanja Europske unije da dokine ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije. Unatoč činjenici da još uvijek podnosi značajan teret u provedbi vladinih mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, HEP u vrlo izazovnim uvjetima nastavlja s realizacijom vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine.

Razvojni je scenarij usklađen s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te s ključnim dokumentima Europske unije: Zelenim planom, Paketom Spremni za 55, Planom oporavka i otpornosti te dokumentom REPower EU. Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora energije u sustavu. Dodatni impuls realizaciji spomenutih i planiranih HEP-ovih investicija ocjena je agencije Moody’s iz studenoga ove godine, kojom su poboljšani izgledi postojećeg investicijskog kreditnog rejtinga HEP-a Baa2 sa stabilnih u pozitivne.

Sunčane elektrane u fokusu ulaganja

HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu. Time će bitno doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.

Od 2019. do kraja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata, te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata – Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Trenutačno je u izgradnji ili fazi natječaja za izgradnju još devet projekata obnovljivih izvora ukupne snage 120 megavata. Najdalje su odmakli projekti izgradnje sunčanih elektrana Jambrek (5 megavata) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 megavata) na području grada Slatine. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Črnkovci (8,5 megavata) kod Donjeg Miholjca, prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji na razvoju projekata sunčanih elektrana koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Također, s Končarom je početkom studenoga potpisan ugovor za projektiranje i izgradnju sunčane elektrane Dugopolje, instalirane snage 13,54 i priključne 10 megavata, koja će biti dvanaesta i do sada najveća sunčana elektrana u HEP-ovom portfelju.

U razvoju 60 projekata obnovljivih izvora energije

U različitim fazama razvoja HEP u ovom trenutku ima 60 projekata obnovljivih izvora energije i baterijskih spremnika, ukupne snage oko 1.550 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti 1,6 milijardi eura. Daleko najveći broj odnosi se na sunčane elektrane. Među njima se ističe projekt izgradnje sunčane elektrane Korlat, sa 75 megavata priključne i 99 megavata instalirane snage, koja će zajedno s postojećom vjetroelektranom činiti obnovljivi hibridni energetski park.

HEP također instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 63 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kilovata, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin. Ove je godine počeo novi investicijski ciklus u postavljanje dodatnih više od sto integriranih sunčanih elektrana.

Više od milijarde eura ulaganja u hidroelektrane

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je do sada uložio nešto više od trećine od planiranih 603 milijuna eura. U tijeku je revitalizacija HE Senj, vrijedna 74 milijuna eura, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin te HE Orlovac. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kilovatsati.

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku su radovi na izgradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je, također, u suradnji s Končarom u tijeku izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata.

Usvajanje novih tehnologija

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije. Nakon što je ove godine uspješno dovršen Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, uskoro se očekuje i sklapanje ugovora o dodjeli sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za nove projekte u distribuciji električne energije uključujući zamjenu podmorskih kabela. Realizacija tog ugovora doprinijet će povećanju energetske učinkovitosti te osiguranje efikasne i održive dobave energije u Hrvatskoj.

U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na otocima Unije i Lošinj te pokraj Kombi termoelektrane Jertovec, gdje se u sklopu projekta „Dolina vodika Sjeverni Jadran“, planira i izgradnja prvog elektrolizatorskog postrojenja u Hrvatskoj, snage 5 megavata. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 260 javno dostupnih punionica za električna vozila.

Sve navedeno HEP provodi u skladu s vlastitim strateškim razvojnim odrednicama koje podrazumijevaju diversifikaciju poslovanja, jačanje poslovnih aktivnosti na drugim tržištima, uvođenje novih proizvoda i usluga te zauzimanje povoljnih startnih pozicija u nišama koje će obilježiti buduće razdoblje. Pri tome će se nastaviti sa suradnjom s državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave, industrijom, znanstvenim ustanovama i drugim energetskim kompanijama. Tako će se sinergijskim djelovanjem svih bitnih dionika potaknuti razvoj industrije za 21. stoljeće i pozitivno utjecati na povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.