Jedan od najpoznatijih alergena koji je prisutan i u Hrvatskoj je pelud najjače alergene korovne biljke ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.), poznate i pod nazivima pelinolisni limundžik ili partizanka. Ova invazivna biljka, koja se nalazi na popisu stranih invazivnih vrsta u Hrvatskoj, proizvodi ogromne količine peludi koja, čak i u niskim koncentracijama, izaziva ozbiljne probleme osobama koje su na nju osjetljive. Osim toga, ambrozija predstavlja prijetnju poljoprivrednim kulturama, budući da ima značajan negativan utjecaj na njihov rast i proizvodnju.

Porijeklo i širenje ambrozije u Hrvatskoj

Ambrozija potječe iz Amerike, a zbog svoje otpornosti, prilagodljivosti i invazivnosti, proširila se diljem Europe nakon Prvog svjetskog rata. Prvi put je primijećena u Hrvatskoj početkom Drugog svjetskog rata, a zbog svog narodnog naziva „partizanka“, postala je simbol tog razdoblja. Trenutačno je najraširenija u sjevernim ravničarskim krajevima Hrvatske, a sve je češće prisutna i u drugim dijelovima, uključujući obalu Jadranskog mora.

Staništa i izgled ambrozije

Ambrozija najčešće raste na zapuštenom zemljištu, pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, na obalama potoka i rijeka, u zapuštenim vrtovima, na nekultiviranim mjestima i gradilištima, a ponekad i kao korov među kultiviranim biljkama. Pogoduje joj suha klima i otvoreni okoliš, ali je vrlo prilagodljiva novim uvjetima okoliša u kojima se nađe.

Jednogodišnja je zeljasta biljka s vretenastim korijenom. U vrijeme potpunog razvoja tijekom kolovoza i rujna visina joj može varirati od 30 cm do 1,5 m. Stabljika je uspravna, gusto dlakava, u gornjem dijelu razgranata. Listovi su najčešće gusto dlakavi, s gornje strane tamnozeleni, a s donje strane sivozeleni, jajasti, perasto razdijeljeni, na rubu s vanjske strane nazubljeni. Cvjetovi su sitni, neugledni i jednospolni, skupljeni u cvatove tzv. glavice. Muški cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike, a ženski uz gornje listove, smješteni na istoj biljci. Muški cvjetovi stvaraju ogromne količine sitnih peludnih zrnaca koja se raznose vjetrom. Peludna zrnca zračnim strujama mogu putovati i više od 300 kilometara. Svaka stabljika stvara nekoliko desetaka tisuća sjemenki koje mogu opstati u tlu i do 30 godina. Sjeme ambrozije prenosi se najčešće duž cesta sa zemljom na gumama.

Razdoblje cvatnje i simptomi alergijske reakcije

Ambrozija cvate od srpnja do listopada, ovisno o geografsko-klimatskom području i meteorološkim uvjetima, a pelud sadrži veliki broj različitih alergena što je razlog da izaziva jako izražene simptome alergijskih reakcija u osjetljivih ljudi, naročito od sredine kolovoza do sredine rujna, kada su joj koncentracije peludi u zraku najviše. Peludna hunjavica manifestira se simptomima poput kihanja, svrbeža, pojačane sekrecije ili začepljenog nosa, svrbeža i pečenja očiju te oteklina kapaka. Osim toga, može izazvati astmu sa simptomima poput piskanja u prsima, otežanog disanja, kašlja (posebno noću i rano ujutro) te osjećaja pritiska u prsima.

Savjeti za ublažavanje simptoma alergije

Osnova liječenja je ublažavanje simptoma alergijske reakcije, a jako je važno pridržavati se sljedećih savjeta:

1. Redovito uzimajte propisanu terapiju.
2. Pratite informacije o koncentracijama peludi na alergijskom semaforu (https://zzjzpgz.hr/usluge/monitoring/pelud/) te za vrijeme visokih koncentracija:
    • Izbjegavajte boravak u prirodi, posebno na područjima gdje se nalazi ambrozija.
    • Za boravak u prirodi izaberite dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.
    • Nakon povratka kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu, presvucite i operite odjeću.
    • Iščetkajte i operite kućne ljubimce nakon šetnje.
    • Izbjegavajte sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na zraku.
    • Prostorije u kojima boravite kratko provjetravajte.

Ambrozija i turizam

Budući da je Hrvatska popularna turistička destinacija, osobama osjetljivim na pelud važno je znati vrste i koncentracije peludnih alergena na odredištima koja planiraju posjetiti. Ovo postaje jedan od faktora koji utječe na njihovu odluku o izboru destinacije za odmor. Za turizam, osobito zdravstveni turizam, ovo je ključno pitanje jer osobe koje pate od alergija na pelud, osobito na pelud ambrozije koja cvjeta u ljetnom periodu, žele izbjeći destinacije u periodu visokih koncentracija peludi ambrozije.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije od 2004. godine prati vrste i koncentracije alergenog peluda u zraku grada Rijeke u sklopu programa sufinanciranog od Grada Rijeke. Također je u suradnji s Thalassotherapijom Crikvenica proveden projekt praćenja koncentracija peludi ambrozije u zraku grada Crikvenice u 2018. i 2019. godini koji je sufinancirao Grad Crikvenica te u suradnji s Lječilištem Veli Lošinj projekt praćenja vrsta i koncentracija peludi u zraku otoka Lošinja tijekom 2014., 2015. i 2016. sufinanciran od Lječilišta Veli Lošinj te 2023., 2024. i 2025. godine sufinanciran od Grada Mali Lošinj.

Zaštita okoliša i prevencija širenja ambrozije

Ambrozija je ozbiljan izazov za zdravlje ljudi i okoliš. Redovito praćenje koncentracija peludi, kao i aktivno uklanjanje biljaka ambrozije s poljoprivrednih i urbanih područja, ključno je za smanjenje rizika od alergijskih bolesti. Najbolje vrijeme za uklanjanje ambrozije je period prije početka cvatnje, odnosno u lipnju, a najefikasnija metoda je čupanje cijelih biljaka s korijenom. Za velike površine efikasna metoda za uklanjanje biljaka je korištenje učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, u skladu s uputom za primjenu.

S obzirom na važnost ove biljke u kontekstu zdravstvenog turizma i kvalitete života, važno je da lokalne zajednice i institucije nastave s projektima monitoringa alergene peludi u zraku i prevencije širenja ambrozije, osiguravajući time zdravije i ugodnije okruženje za sve.

Stabljika ambrozije u cvatu. (Foto: Nikolina Furlan i Itana Bokan Vucelić)

Muški cvijet ambrozije. (Foto: Nikolina Furlan i Itana Bokan Vucelić)