ZAGREB  Veličina je važna. To je jedna od ideja koje nose knjigu »Lettering Large«, ambiciozno i vizualno impresivno izdanje koje potpisuje dizajner Mirko Ilić i tipografski stručnjak Steve Heller.

Predstavljena kroz vrlo posjećeno Ilićevo predavanje u Društvu arhitekata Zagreba, knjiga govori o moćnoj infiltraciji tipografije u domenu skulpture i arhitekture. 

   Pokazujući slike građevina čiji su funkcionalni elementi zapravo golema trodimenzionalna slova, Ilić je govorio o utjecaju novih tehnologija na stvaranje takvih objekata i o mašti koja je pokrenula taj, dosad nedovoljno valoriziran trend. 

  Slova u javnom prostoru

Knjiga nosi podnaslov »Art and Design of Monumental Typography« (Umjetnost i dizajn monumentalne tipografije) i peti je produkt Ilićeve i Hellerove suradnje. U jednome od prijašnjih projekata bavili su se još jednim specifičnim tipografskim fenomenom – rukopisnim pismima u digitalnom svijetu (»Handwritten: Expressive Lettering in the Digital Age«). 

   Na ovom kratkom predavanju, od kojega su osobito profitirali domaći dizajneri i stručnjaci tipografije, laicima u publici bilo je najzanimljvije vidjeti kako se odvažni arhitekti i dizajneri udružuju u osmišljavanju dojmljivih, šarolikih, veselih građevina u javnom prostoru u SAD-u, u Aziji i Europi – poput gigantskog IBM-ovog paviljona bijelog ovalnog oblika sačinjenog od bezbroj logoa te kompanije i postavljenog u New Yorku 1964. godine za Svjetsku izložbu.

Tu je i kulturna ustanova iz Cardifa, Wales Millennium Centre, koju je dizajnirao Jonathan Adams i u čijoj su masivnoj strukturi »urezana« slova veličine čovjeka; blok malih zgrada u Japanu čiji balkoni tvore znamenke; Muzej terora u Budimpešti, čija je fasada igrom svjetla pretvorena u plohu za ispisivanje teksta (krov je obrubljen metalnom konkstrukcijom čije šupljine tvore riječ »terror«); ili pak zgrada Minneart u sklopu kampusa u Utrechtu, kojoj su voluminozna slova zapravo potpornji čitave konstrukcije. 

   U predavanju se Mirko Ilić dotaknuo i svoga odnosa s ljudima kojima je posvetio ovu knjigu – govorio je o Miltonu Glaseru koji ga je podržao na početku karijere u New Yorku te o Mihajlu Arsovskom, doajenu hrvatskog dizajna vizualnih komunikacija. 

  

Omoti slavne kuće

Publika koja je zadivljeno slušala o »large letteringu«, pojavi koja u Hrvatskoj djeluje neobično egzotično, nije imala komentara ni pitanja nakon prikazanih slika – to je naljutilo Ilića pa je svima »očitao bukvicu«. 

   Predavanje u DAZ-u bilo je tek prvi od dvaju događaja kojima je Mirko Ilić poveznica: uslijedilo je otvorenje izložbe »Penguinovih« naslovnica u Hrvatskom dizajnerskom društvu.

Riječ je o putujućoj izložbi omota knjiga slavne izdavačke kuće »Penguin Books« (Penguin book covers) što ju je Ilić kao kustos (uz Paula Buckleya, dugogodišnjeg kreativnog direktora »Penguina«) priredio o 75. rođendanu te izdavačke kuće.

Izloženi su deseci naslovnica knjiga koje potpisuju autori poput Paula Austera, Davida Byrnea, Hanifa Kureishija i drugih. Izložba će biti otvorena do 8. veljače.