Riječko kazalište već treći put suradjuje s MBZ-om – ovoga puta praizvedba opere »Šuma Striborova« bit će u Rijeci, a zagrebačka publika vidjet će je u izravnom prijenosu u Kinu »Tuškanac«
Balet »Air«, zahtjevnu koreografiju s 30 plesača, predstavili su intendantica zagrebačkog HNK-a Ana Lederer, ravnateljcica Baleta Irena Pasarić i koreograf Martino Muller, a najavljene su i prostale tri praizvedbe. »Air« je na programu HNK-a Zagreb u nedjelju, 17. travnja u 19.30 sati, opera »Kraljevi i konjušari« Sanje Drakulić, a prema libretu Mire Gavrana, praizvodi se u HNK-u Osijek 10. travnja, balet »Moje ime je nitko« Frane Đurovića u HNK-u Varaždin 11. travnja, a opera »Maršal« Silvija Foretića, prema filmskom scenariju Ive i Vinka Brešana, u HNK-u Split 16. travnja.
Umjetnički ravnatelj Muzičkog biennalea Berislav Šipuš objasnio je da je inicijalnu ideju o pet novih praizvedbi zdušno podržalo svih pet narodnih kazališta, ali i Hrvatska radiotelevizija, koja će praizvedbe i prenositi. No zagrebačka publika neće ostati zakinuta za izvedbe u ostalim gradovima – najavio je Šipuš – jer će se njihove projekcije organizirati u Kinu »Tuškanac«.
O »Šumi Striborovoj« govorio je kreativni tim na čelu s intendanticom »Zajca« Nadom Matošević Orešković, ujedno i dirigenticom opere. Ona je rekla da joj je čast što riječko kazalište već treći put surađuje s Biennaleom te da se nada da će »Šuma Striborova« postati njihov standardni repertoarni naslov. Novo djelo je po njoj za sve veliki izazov, a skladatelj Ivan Josip Skender je napravio pitku glazbu, ponekad minimalističku, ponekad impresionističku, koja će se uz libreto Ozrena Prohića, ujedno i redatelja predstave, svidjeti i djeci i odraslima.
Skender je objasnio da je ideja došla prije tri godine, kada je i došao Prohiću s njom, te da bi on tu operu bio napravio i da nije bilo ovog Biennalea, iako je i sam priznao da je za skladatelja najpoticajniji upravo rok.Prohić je dodao da je podjela iz riječkog ansambla pa će se moći standardno igrati u Rijeci te da je predstava dramatizirana tako da je zapravo prevedena.
– Primijetio sam da djeca danas ne razumiju velik dio riječi Ivane Brlić Mažuranić; njene priče više nisu u kolektivnoj svijesti, pa smo ovu zato prepričali. No uz glazbu i priču važan dio predstave čini još i kostimografija Jurja Zigmana te dizajn svjetla Denija Šesnića.
Na konferenciji je bio i Zigman, koji je rekao da mu je to prva suradnja s nekim kazalištem što je posve različito iskustvo od iskustva modnog kreatora. Najavio je odmak od uobičajene crne vizualne estetike koja dominira u prezentaciji Šume Striborove te nešto grandioznih pothvata. Poput pretvaranja divovske 11-metarske guje u ženu.Praizvedba opere bit će u HNK Ivana pl. Zajca u srijedu, 13. travnja u 19,30 sati uz izravni prijenos u Kinu »Tuškanac« u Zagrebu.