O budućnosti riječke kulture na okruglom stolu u »Ribooku«

Obersnel: Idealan pročelnik Odjela za kulturu bio bi vlasnik bušotine ili rudnika zlata

Kim Cuculić

Osim novih zgrada za Gradsku knjižnicu Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeci je potrebno još jedno dramsko i dječje kazalište te koncertna dvorana. Okretanje alternativnim načinima financiranja



RIJEKA Okrugli stol o budućnosti riječke kulture sinoć je održan u organizaciji knjižare »Ribook« i Zorana Krušvara. Kako je u uvodnoj riječi objasnio Krušvar, jedan od poticaja bio je taj što je u posljednje vrijeme kultura u Rijeci postala top-tema. Moderator je odmah na početku zamolio prisutne da tema razgovora ne budu medijska optuživanja vezana uz proračun za kulturu, te pozvao na otvorenu komunikaciju na nekoliko predloženih tema.


   Prva je bila »Kulturna strategija Grada Rijeke«. Budući da je radio na izradi kulturne strategije Pazina i Istre, Davor Mišković iz udruge »Drugo more« pojasnio je pojam kulturne strategije. Ona, kako je kazao, znači određivanje prioriteta u cilju stvaranja određene prednosti u odnosu na druge. U slučaju Pazina to je, na primjer, književnost, što ne znači zapostavljanje ostalih djelatnosti. Kulturna strategija uključuje i resurse u vidu ljudi, programa, organizacije i prostora, dok jedan od pristupa uzima u obzir i ono što je uloženo u vizionarsku djelatnost.


   Na pitanje koje bi to bile strateške točke u kulturnoj strategiji Grada Rijeke, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je da u našem okruženju, u kojem su promjene relativno teške, nije lako jednu takvu strategiju privesti kraju. Čvrsta strategija na duže vremensko razdoblje stoga dosad nije postojala.   

Partnerski dokument


– Strategija bi trebala biti partnerski dokument gradske uprave, ustanova u kulturi, ali i udruga i pojedinaca. Krenuli smo u istraživanja koja bi trebala ispitati postojeće stanje u kulturi Rijeke. Važno je i određivanje prioriteta, s kojima neki mogu biti zadovoljni, a neki ne. Primjera radi, jedan Beč nema kulturnu strategiju i dobro funkcionira, a Barcelona je recimo ima, kao i većina drugih gradova – osvrnuo se Obersnel.


   Tijekom rasprave, u kojoj su sudjelovali Gorana Tuškan-Mihočić (GKR), Sabina Salamon (MMSU), Zrinka Kolak-Fabijan (GKL), Damir Šegota (HDLUR), Davor Mišković (Drugo more), Nikola Jovanović (Ri Rock) i Milan Zagorac (ICR) iskristaliziralo se nekoliko problema, uglavno već poznatih konstatacija. Jedan od najvećih problema je infrastruktura, odnosno nedostatak prostora. Ponovno je ukazano na potrebu novih zgrada za Gradsku knjižnicu Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a Zrinka Kolak-Fabijan smatra da su Rijeci potrebno još jedno dramsko kazalište i profesionalno vođeno kazalište za djecu. Spomenut je i nedostatak koncertne dvorane.   

Očekivanja od pročelnika




Druga tema bila je »Očekivanja od budućeg pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu«. Vojko Obersnel pokušao je biti duhovit, pa je rekao da bi idealan pročelnik trebao biti vlasnik naftne bušotine ili rudnika zlata, a onda je u ozbiljnijem tonu zaključio da bi to trebala biti osoba koja će pomiriti kreativnost s poštivanjem administrativnog dijela posla. Između ostalog, Gorana Tuškan-Mihočić kazala je da bi se Odjel za kulturu manje trebao baviti programima i njihovom organizacijom, a više analizom i vrednovanjem programa, financiranjem i logistikom.


   Treća tema bila je »Financiranje kulture u razdoblju recesije«. Vezano uz to Obersnel je pokazao grafikon iz kojega je vidljivo da je s rastom proračuna rastao i proračun za kulturu. Prognoza trenutačno nije optimistična i oporavak bi se mogao očekivati tek od 2012. godine. Zato će se i riječki kulturnjaci sve više morati okretati alternativnim izvorima financiranja, raznim fondovima i slično. Bilo je riječi i o apliciranju na europske fondove i problemu gubljenja sponzora. Dvosatni razgovor uglavnom je ostao u okviru već poznatog, a za pitanja iz publike ostalo je malo vremena.