Studio 20A

VIDEO Darijo Vasilić otkriva kako uspijeva već 30 godina ostati gradonačelnik: ‘Stvar je kemije’

Edi Prodan

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

1993. je bio najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj. Danas je najdugovječniji



Biti iskren prema sebi i drugima i uvijek raditi u korist zajednice na čijem se čelu nalaziš. Imati vremena saslušati svačije probleme, nikad se ne odmaknuti od ljudi s kojima živiš. To bi mogli biti opći postulati koji pojašnjavaju tajnu dugovječnosti hrvatskog gradonačelnika s najviše mandata.



Riječ je dakako o Dariju Vasiliću koji se na političkoj sceni pojavio vrlo brzo nakon što je na Sveučilištu u Rijeci diplomirao matematiku i informatiku. Prvi put gradonačelnikom Krka postaje sa samo 26 godina čime je ujedno postao najmlađim hrvatskim gradonačelnikom. Danas kad je stigao do fantastičnog jubileja, 30 godina neprekidne funkcije gradonačelnika Grada Krka, on je i najdugovječniji hrvatski gradonačelnik.




– Dio odgovora na dugovječnost moje funkcije krije se i u cjelini otoka Krka. Kakav nam god stranački ili ideološki bio predznak uvijek, ali baš uvijek radimo na dobrobit svih naših stanovnika. Bilo nas je iz SDP-a, HDZ-a, HSP-a, nezavisnih, pa nas iz PGS-a ali čim prođe predizborno nadmetanje, kad se poslože gradska vijećnička mjesta, poprilično skladno, bez većih trzavica radilio smo kako u Gradu tako i na otoku Krku u istom, proaktivnom, pozitivnom smjeru, pojašnjava nam Vasilić.


Takva je politika dovela do toga da Krk praktično nema iseljavanja, riječ je o sporadičnim odlascima u smislu ostvarenja znanstvenih iskoraka ili karijera koje se na Krku ne mogu realizirati, dok je doseljavanje, zadnjih godina i mladih obitelji rezultiralo činjenicom da danas otok Krk ima više stanovnika od – Gorskog kotara.


– I dok skoro čitava Hrvatska u zadnjih deset godina bilježi opasnu depopulaciju, Grad Krk, kao i otok, u tom su desetljeću broj stanovnika povećali za – deset posto. Najniži broj stanovnika zabilježen je 1971. godine. Otok Krk imao je nešto više od 11 tisuća stanovnika, prostor današnjeg Grada Krka tek malo iznad četiri. Broj otočana je pola stoljeća kasnije skoro udvostručen, mi smo se primakli brojci od sedam tisuća stanovnika, zadovoljno nam filigranski precizno oslikava situaciju na našem najvećem, dakako uz Cres da se ne uvrijede njegovi stanovnici, otoku.


Razlog velikog doseljavanja ne leži samo u turizmu, kao ni u preseljenju vikendaša nakon odlaska u penziju, nego u velikim mogućnostima zapošljavanja, viskokom društvenom i osobnom standardu, disperziji gospodarstva, naprosto u činjenici da je Grad Krk sasvim sigurno jedno od najpoželjnijih mjesta za život, ne samo u PGŽ nego i u Hrvatskoj.


Ono što nije dobro prometna je situacija. Otok Krk se ljeti pretvara u jednu neprekinutu automobilsku trakavicu.


– Rješnje pronalazimo u izgradnji otočnog Y koji bi optimalno povezao sve jedinice lokalne samouprave na Krku. Mi smo i otok s kojeg se u velikoj mjeri putuje na Cres i Lošinj kao i, u nešto manjoj mjeri Rab. Iako, znam, bez drugog mosta, teško da nam samo otočni Y može riješiti probleme. Da, znam i to, i dalje su na otoku podijeljena mišljenja je li trebalo ili ne zalagati se za ukidanje mostarine. Ja dakako držim da jeste jer time smo se ipak primaknuli jednom vidu cjelogodišnjeg turizma, pojašnjava nam Vasilić.


A osim 30 gradonačelničkih Vasilić slavi i 15 predsjedničkih. Kako se vidi, ne toliko uspješnih. Iako je PGS poslovično zadovoljan brojem svojih čelnika JLS-a kao i utjecajem na opće političke tokove Županije, sam Vasilićev primjer pokazuje da su morali više. K tome, iako je SDP nakon silnog kopnjenja snage na nacionalnom nivou, ostao moćan upravo, skoro i jedino, na području PGŽ, izbori koji dolaze morali bi biti prilika za snažniju afirmaciju PGS-a.


– Uvijek se može bolje i više, ali da, mi smo zadovoljni s našom aktualnom pozicijom. Lokalni su izbori još daleko, tek će se vidjeti što će se događati kad do njih dođe. Tko će biti koliko jak i tko će s kime. Više nas brinu primjerice granice izbornih jedinica, ili demografsko i gospodarsko stanje u Gorskom kotaru, zaključuje Vasilić.


A uz mnoge dodatne zanimljivosti koje se mogu čuti u videorazgovoru, i jedna koja pokazuje kako je uspješan i kao obiteljski čovjek. Njegov je sin Fran nakon diplome politologije u Nizozemskoj, danas kao stanovnik Hrvatske, jedan od najpopularnijih domaćih glazbenika na svjetskoj razini. Ne, ma koliko nastala euforija nakon Dore, njezini pobjednici nisu ni blizu Franu koji se bliži brojci od pet milijuna sljedbenika, čije su pjesme preslušavanje i po deset milijuna puta, koji je upravo završio jako posjećenu europsku turneju. Ali to je na žalost Hrvatska – u njoj dobri i dobro jako teško prolaze u središte medijske pozornosti.


I baš zato da se takvo stanje promijeni – slušajte Vasiliće da bi nam bilo bolje.