Zanimljiv je tematski blok o hrvatskim pjesnikinjama nakon Vesne Parun. Branimir Bošnjak tako piše o poeziji Jagode Zamode, Lane Derkač, Zorice Radaković i Božice Zoko.
RIJEKA Uz tematski treći broj o Janku Poliću Kamovu, časopis »Novi Kamov« Izdavačkog centra Rijeka zaključio je prošlu godinu s još dva broja.
Drugi broj donosi dva ogleda iz područja normativne etike okoliša, odnosno okolišne pravednosti.
Esej Roberta Elliota potaknut je time što se čovjekova prijetnja zemaljskom okolišu ne smanjuje, a vide se i neki znakovi prelijevanja na nezemaljski okoliš. Autor raspravlja o različitim pristupima normativnoj etici okoliša, ukazujući na etičke principe kojima možemo ocijeniti moralnost ljudskog utjecaja na prirodni okoliš.
U sljedećem tekstu, koji je također prevela Katina Tihomirović, autori Nicolas Low i Brendan Gleeson pišu o tome kako pravedno raspodijeliti vrsnoću okoliša.
Slijedi »Uvod u raspravu o praktičnom umu« Marka Jurjaka, a u bloku prikaza, osvrta i kritika Ivica Župan osvrnuo se na ambijentalnu instalaciju Duje Jurića »Memo-Chips« što je bila postavljena u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu.
Na knjigu Ante Stamaća »Tragovi, otisci, lica« osvrnuo se Branimir Bošnjak, dok o izdanju »Hrvatska arheologija u XX. stoljeću« pišu Branko Kirigin i Ante Milošević. Prilog »Primorsko-banatski trgovački kontakti u 18. stoljeću« potpisuje Ervin Dubrović.
Uvodni dio 4. broja »Novog Kamova« posvećen je temi jezika i filozofije. Uvodni tekst »Riječ je čin: jezična pragmatika – za jezikoslovce i filozofe« napisali su Martina Blečić i Nenad Miščević, a Martina Blečić autorica je i ogleda »Od jezika do djelovanja«. Nenad Miščević u tekstu »Od razgovorne situacije do nagoviještenih značenja« donosi kratki pregled teorije britanskog filozofa Henryja Paula Gricea.
Jedan dio časopisa posvećen je novim fjumanološkim uvidima.
U uvodnom dijelu »Pogled iz Ugarske« Irvin Lukežić ukazuje na povijest hrvatsko-mađarskih odnosa. Na to se nadovezuje tekst Csabe G. Kissa »Mađarski velikani u Rijeci i na Kvarneru«, a o Dunavu i Rijeci piše Lajos Kossuth. Objavljeni su i ulomci iz dnevnika Miklosa Wesselenyja i Istvana Szechenyija.
Zanimljiv je i tematski blok o hrvatskim pjesnikinjama nakon Vesne Parun. Branimir Bošnjak tako piše o poeziji Jagode Zamode, Lane Derkač, Zorice Radaković i Božice Zoko.
U poetskoj radionici Vanesa Begić prevela je s talijanskog »Pjesme iz tame« Giacoma Scottija. Istraživanja iz povijesti umjetnosti donose tri priloga. Nina Kudiš Burić piše o zadacima istraživanja u povijesti umjetnosti, a kao primjeri slijede dva objavljena rada apsolventica prve »bolonjske« generacije.
Ema Čišić autorica je teksta o Poliptihu sv. Ivana Evanđelista u župnoj crkvi u Omišlju, dok Ema Aničić piše o djelima Andree Vicentina i Nicole Grassija u katedralama u Krku i Osoru. Na knjigu Ive Žanića »Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?« osvrnula se Dunja Jutronić, a o pjesmama svećenika i teologa Ivana Goluba piše Leopoldina Veronika Banaš.