Ine memoriam

Mate Solis: Stanovnik arkadijske palače na rubu staroga Cresa

Kim Cuculić

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Njegov umjetnički rukopis pleše strastveni dionizijevski ples, no uvijek na čvrstom tlu sjajne arhitektonike crteža izrasle na kontemplativnoj strogosti njegove marljive otočne naravi



RIJEKA – Preminuo je Mate Solis, hrvatski akademski slikar iz Cresa i jedan od najvećih hrvatskih slikara. Odlaskom Solisa, u 85. godini, Cres je ostao bez jednoga od svojih simbola. Iako iz creske obitelji, rođen je u Zadru 12. srpnja 1935. godine jer je tada na kraće vrijeme ondje boravila njegova obitelj. Školu je pohađao u Cresu i Rijeci, potom je završio Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a 1962. godine je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti.


U početku je slikao na granicama apstrakcije, kasnije počinje naglašavati volumen i kolorističku skalu boja te potom prelazi u ekspresionističku i nadrealističku fazu. U kasnijoj fazi ponovo se vraća apstraktnom slikarstvu s naglašenim crtežom. Široj javnosti najpoznatiji je po uljima na platnu i akvarelima starih drvenih barki.


Izlagao je u Rijeci, Klagenfurtu, Hamburgu, Cresu i drugdje. Autor je brojnih zidnih dekoracija u bankama i hotelima (Punta u Velom Lošinju, Kimen u Cresu i Vespera u Malom Lošinju), a bavio se i opremanjem knjiga. Praktično je autor suvremenog vizualnog identiteta grada Cresa.


Ljubav prema slikanju




U srpnju 2018. godine, nakon višegodišnje stanke, u Malom Lošinju, u Muzeju Apoksiomena, otvorena je Solisova retrospektivna izložba. Ova izložba predstavila je samo djelić opusa započetog u ranom djetinjstvu, autora koji je u malom Cresu stvorio vlastiti »centrum universum meum« (»središte mog svijeta«), iako je sasvim sigurno mogao suvereno umjetnički kročiti i velikim svjetskim metropolama.


Prilikom otvorenja lošinjske izložbe rekao je:


– Iako su svuda po Lošinju izvješene moje slike, ovo je prvi put da tu imam izložbu. Ljubav prema slikanju započela je od najranijeg djetinjstva, iako sam slikanje shvatio kao posao, a ne kao kreaciju. Stalno sam radio i time razvijao vlastiti rukopis jer moj prinicip nije izložbeni, nego rad i sam rad po sebi. Ovaj izložbeni ambijent u Muzeju Apoksiomena je famozan, a moje tople boje na platnu u plavetnilu muzeja odlično su se uklopile. Kontrast je komplementaran, ma najbolji, objasnio je Mate Solis.



Povjesničarka umjetnosti Irena Dlaka zabilježila je u izložbenom katalogu: »Njegov umjetnički rukopis pleše strastveni dionizijevski ples, no uvijek na čvrstom tlu sjajne arhitektonike crteža izrasle na kontemplativnoj strogosti njegove marljive i predane otočke naravi. Trebalo je hrabrosti da se u zatvoreni svijet otočne commedije dell’arte unesu elementi teatra apsurda 20. stoljeća, no bio je to neodoljivi izazov za rođenog glumca i velikog eksperimentatora«.


U povodu otvorenja izložbe Dlaka je istaknula:


– Mate Solis je znao i još uvijek zna uzeti od života ono najbolje – stvaranje. Vrlo rano, pokazao je svu raskoš svog crtačkog talenta. U njegovom umjetničkom opusu nema kronologije – sve je istovremeno, slojevito i ciklično. Solisov umjetnički svijet izrastao je iz istinske radosti stvaranja. Slobodan od »grijeha ovoga svijeta«, on stvara i danas u svom atelieru, okružen obiljem Lijepoga i Dobroga u svojoj arkadijskoj palači na rubu staroga Cresa – kazala je Irena Dlaka.


Simbol Cresa


Mate Solis autor je spomenika palim borcima na Šetalištu 20. travnja u Cresu. Njegova galerija nalazi se u centru Cresa, a njegove su slike možda i najvidljiviji dio vizualnog identiteta grada Cresa. Uz bogat opus svojih radova, Solis je tijekom života prikupio i bogatu kolekciju slika suvremenih umjetnika. Svoj dom na Melinu izgradio je oko creske masline, za koju je govorio da je glavni arhitekt.



Njegova je širom otvorena kuća i umjetničko-botanički vrt »Axis mundi« predstavljala turističku atrakciju. Tijekom ljeta znali smo ga zateći u njegovoj creskoj galeriji, gdje je znatiželjnicima objašnjavao svoje radove, a iz njegovih ruku mogli su nabaviti i razglednice s motivima njegovih slika. Solisovi radovi mogu se zateći i u mnogim riječkim uredima i stanovima. Njegove slike nalaze se i u zbirci slikarstva Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.