Poa posto nije samo brojka

Marginalizacija kulture kroz javne pozive za dodjelu sredstava

Davor Mandić

Kulturna scena u Hrvatskoj željno tako iščekuje Medijsku strategiju Ministarstva kulture, čije se objavljivanje najavljuje još od dalekog srpnja prošle godine...



Rezultati posljednjih nekoliko javnih poziva Ministarstva kulture za sufinanciranje subjekata u kulturi pokazuju zabrinjavajući trend društvenog marginaliziranja ovog sektora, posve u skladu sa sramotnim smanjenjem ukupnog proračunskog izdvajanja za kulturu na ispod pola posto državnog proračuna.


   Prema nedavno objavljenim rezultatima projekta Poduzetništvo u kulturi, ukupno je izdvojeno 1.526.900 kuna, čime je nastavljen trend smanjivanja od 2012. godine i sada daleko nedostižnih 4.000.000 kuna. Ovih je dana objavljen i rezultat Javnog poziva za potpore izdavanju časopisa, u kojem je vidiljivo da se niz uglednih i šire prepoznatih časopisnih projekata neće financirati u tom kontekstu. Booksa, VoxFeminae, H-Alter, Kulturpunkt, Komikaze, Queer i drugi inkasirali su ravno nula kuna. Neki drugi su, doduše, dobili priliku: Arteist, Lupiga, Kritična masa, Najbolje knjige i dr., no za sve njih sredstva su prilično skromna. Oni koji nisu ispali, uglavnom su dobili manje nego prijašnjih godina.


   Objašnjavaju sve to u Ministarstvu kulture promjenom medijske strategije (koju nikako da dočekamo u formalnom obliku).


Disperzija financiranja




I doista, prošle godine pokrenut natječaj za neprofitne medije razbucao je malo scenu, pa su neki mediji pritom avansirali. Taj je natječaj ujedno naznačio i disperziju financiranja nekih medija u kulturi. No iako je tada objašnjavano da se natječaji neće međusobno isključivati, činjenica je da su mnogi koji su na njemu dobili novce, ako su časopisi, izgubili na natječaju za časopise. H-alter, Kulturpunkt i VoxFeminae su tako na tom natječaju financirani s 200.000 kuna, a Booksa s 85.000 kuna, što bi značilo politiku: dobio si na jednom, ne možeš na drugom. No i Lupiga je na tom natječaju dobila 200.000 kuna, a dobila je i na natječaju za časopise, kao prinova. Isto se desilo i Radio studentu, koji je na medijima dobio 120.000, a i na časopisima je inkasirao 10.000 kuna.


Nedoumice


Za neke, dakle, vrijedi priča o neisključivanju jednog natječaja drugim, a za neke ne. Ključ je pritom neobjašnjen.


   Vanja Bjelić Pavlović iz Bookse kaže nam da su oni u kontekstu časopisa nekada dobivali i 100.000 kuna, što je daleko više od sadašnjih 85.000 te da im je rečeno da se ovi natječaji neće isključivati. No ovih dana zalio ih je hladan tuš, kad su vidjeli rezultate natječaja za časopise, na kojem su redovito dobivali novce.


   – Rečeno nam je da će nam pojasniti o čemu se radi, ali do danas nam se nitko nije javio iz Ministarstva kulture na tu temu. Mi ćemo i da lje nastaviti raditi kao i dosad, ali i očekivati da se ta stvar razjasni, jer u natječaju za časopise stvari su prilično jasne za nas koji djelujemo u kulturi, dok se na natječaju za neprofitne medije mi nalazimo u konkurenciji sa svim vrstama i platformama medija – zaključuje Bjelić Pavlović.


   Kulturna scena u Hrvatskoj, i ne samo ona, željno tako iščekuje barem Medijsku strategiju Ministarstva kulture, koja bi trebala riješiti dio ovih nedoumica. No njeno se objavljivanje najavljuje još od dalekog srpnja prošle godine. Budući da se strategija radi za razdoblje od 2015. do 2020., za nadati se da će u tom periodu biti barem objavljena. A za implementaciju i pojašnjenja, bit će vremena.