ZAGREB – Kao »način odijevanja svojstven određenomu razdoblju, društvu, skupini, ili pak smatran primjerenim trenutku«, definirala bi pojam mode Enciklopedija. Fenomen mode dakako podrazumijeva i fenomene modnoga odijevanja, modnih promjena te njihova brzog ritma, raznolikosti koja je sve više prisutna te naposljetku, s time povezanoga sveprisutnog pluralizma kao značajke postmodernističkog stanja. Koliko god o modi znali i koliko god je moda dio naših života, o njezinoj se evoluciji ipak zna nedovoljno. Ne bi li to unekoliko promijenila, svakako nam pomoći može nedavno izdana hvalevrijedna knjiga »Moda – Povijest odijevanja, mode i modnog dizajna« autorice dr. sc. Katarine Nine Simončič u izdanju Školske knjige koja daje sveobuhvatan uvid u fenomen mode, od pretpovijesti do kraja dvadesetoga stoljeća.

Sustavni pregled

Knjiga koja broji 448 stranica bogato je uređena te sadrži više od pet stotina fotografija i ilustracija, a namijenjena je stručnjacima, znanstvenicima, studentima mode i dizajna, kao i svim zaljubljenicima u modu, a riječ je o prvome cjelovitom i sustavnom pregledu povijesti odijevanja, mode i modnoga dizajna izvorno objavljenome na hrvatskome jeziku, riječima jednog od recenzenata, prof. dr. sc. Žarka Paića, »vrhunskom djelu znanstvene izvrsnosti«, koje zaslužuje »respekt znanstvene i kulturne javnosti ne samo u nacionalnim, nego i širim granicama«. Knjiga pokazuje kako se samo značenje mode, odnosno fenomena mode, mijenjalo s obzirom na različite povijesne periode, od sredstva klasnog razlikovanja do utkanosti u sve pore svakodnevice društva i pojedinca u dvadesetome stoljeću, kada u društvu spektakla, informacija, a napose dominacije medija i sama moda postaje vizualan doživljaj slojevitih značenja.

Modne fenomene godinama proučavaju različiti stručnjaci, od povjesničara umjetnosti, antropologa, sociologa, ekonomista i povjesničara, stvarajući zanimljive interdisciplinarne priče o kulturi, društvu i identitetu. Iako i sam fenomen mode, s obzirom na raznolikost pristupa, sociologijski, estetički, semiotički, psihoanalitički, strukturalistički, psihoanalitički i drugi, stoga nije niti jednostavan, svojom knjigom »Moda – Povijest odijevanja, mode i modnog dizajna« autorica Katarina Nina Simončič, inače redovita profesorica s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, daje kronološki pregled mode, odijevanja i modnog dizajna.

Kako ističe nakladnik, polazeći od ideje odjeće kao materijalizirane granice između osobnog i javnog prostora koja poput lakmusova papira upija i zrcali slojevite društvene promjene, prof. dr. sc. Katarina Nina Simončič znalački vodi čitatelje kroz zapadnu povijest odijevanja i mode, od pretpovijesti do kraja dvadesetoga stoljeća. Utemeljen na kulturno-antropološkom pristupu i bogato opremljen s više od pet stotina fotografija i ilustracija, sveučilišni udžbenik »Moda – Povijest odijevanja, mode i modnog dizajna« izrađen je prema visokim estetskim standardima vizualno raskošnih monografija i elegantnih coffee-table izdanja.

Različite faze

Sama knjiga temelji se na kronološkom pregledu povijesnih razdoblja koji je podijeljen na tri pojmovne i vremenske faze – prva faza, »Povijest odijevanja«, razmatra se od prapovijesti do četrnaestoga stoljeća, drugi dio knjige, »Povijest mode«, prati odjevne oblike i modne fenomene od kasne gotike i rane renesanse do sredine devetnaestoga stoljeća, kada industrijska, ali i društvena revolucija dograđuju i proširuju značenje mode, a treća etapa i treći dio knjige posvećen je povijesti modnog dizajna te počinje pojavom prvoga modnog dizajnera Charlesa Fredericka Wortha (1825. ­­– 1895.) i završava posljednjim desetljećem dvadesetoga stoljeća.

Dok se pregled razdoblja povijesti odijevanja do 14. stoljeća temelji na likovnim, pisanim te osobito tekstilnim fragmentima i odjevnim predmetima, piše u opisu knjige, modni fenomeni od četrnaestoga stoljeća promatraju se putem društveno-političke te ekonomske uvjetovanosti. U povijesnom pregledu modnog dizajna, uz predstavljanje pojedinih modnih dizajnera, mapiraju se promjene značenja odjevnog proizvoda, tematizira se odnos mode i medija, umjetnosti i politike te uvjetovanost modne produkcije novim tehnologijama u posljednjim desetljećima dvadesetoga stoljeća te u novom tisućljeću.

Moda se stoga u knjizi razmatra kao zrcalo određenog vremena te kao onaj najosjetljiviji pokazatelj društvene dinamike. Autoričin tekst nastao je na temelju istraživanja različitih autora, a s obzirom na to da se radi o modi, ističe se vizualni aspekt, pa je tekst obogaćen različitim fotografijama koje pomažu u rekonstrukciji odjevnih oblika tijekom povijesti. Također, uz promatranje promjene odjevne siluete, sagledava se i preinaka značenja fenomena mode, od sredstva klasnog razlikovanja tijekom povijesti do njezine utkanosti u sve pore svakodnevice društva i pojedinca tijekom dvadesetoga stoljeća, kada između ostaloga i uloga sveprisutnih medija modu pretvara u vizualan doživljaj slojevitih značenja, kao i međuodnosa tijela, odjevne ovojnice te najposlije/najprije identiteta.

Pripovjedni ton

Iako je ponajprije namijenjena studentima modnog i tekstilnog dizajna, povijesti umjetnosti i kulturne antropologije, s obzirom na to da je knjiga pisana pripovjednim tonom i sadržava mnogobrojne primjere i anegdote, bogato je ilustrirana i daje pregled mode, knjiga je namijenjena svima.

Štoviše, čitatelji će moći saznati kako su antičke civilizacije bojile odjeću i uljepšavale lice i tijelo, kako je Madame de Pompadour utjecala na modne trendove u Europi osamnaestoga stoljeća, što se nosilo u Studiju 54 i zašto je minimalizam preplavio modne piste devedesetih godina dvadesetoga stoljeća. Osim u rukama studenata i stručnjaka, knjiga će se zasigurno naći i u rukama zaljubljenika u modu, umjetnika, dizajnera i svih onih koji modu i odijevanje shvaćaju kao složen postupak razmjene između pojedinca i društva, ali i način izražavanja osobnosti, stajališta i interesa.