Nagrada Novog lista

Treća “Gorančica” Zlatku Pochobradskyju: “Gorani žive i ponašaju se baš kao Petar Klepac”

Marinko Krmpotić

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Priče i legende o Petru Klepcu, kultnom goranskom junaku koji je, kaže legenda, mnoge goranske i slovenske krajeve obranio od prodora Turaka, Zlatko Pochobradsky uobličio je u roman nastojeći kroz originalan pristup pomiriti realnost i mit te progovoriti, o Goranima i Gorskom kotaru.



Pobjednik natječaja za dodjelu osamnaeste književne nagrade »Gorančica« je ugledni hrvatski književnik Zlatko Pochobradsky. Pobjedu mu je donio roman »Petar Klepac« koji je objavila Matica hrvatska Ogranak Čabar. U osamnaest godina dugoj tradiciji postojanja ove književne nagrade »Novog lista« i »Goranskog Novog lista« ovo je treći put da je Pochobradsky dobio ovu prestižnu književnu nagradu. Prvi je put to bilo 2007. godine za zbirku pjesama »Vrata« te potom 2016. godine za, u jednoj knjizi objedinjene dvije zbirke poezije – »Tišine krik« i »Portret«.


Nakon što je dvije »Gorančice« osvojio za pjesnički rad, Pochobradsky je to sad učinio i na području proze, točnije romana. Naime, priče i legende o Petru Klepcu, kultnom goranskom junaku koji je u drugoj polovici 17. i prvoj polovici 18. stoljeća, tako tvrdi legenda, mnoge goranske i slovenske krajeve obranio od prodora Turaka, Zlatko Pochobradsky uobličio je u roman nastojeći kroz originalan pristup pomiriti realnost i mit te progovoriti, u stvari, o Goranima i Gorskom kotaru. Kroz obimnih 340 stranica svoje sedamnaeste objavljene knjige Pochobradsky je priču o Petru Klepcu ispričao na nesvakidašnji način, točnije kroz 109 pripovijedaka koje u čvrstu cjelinu veže baš lik Petra Klepca. Zahvaljujući takvom pristupu Pochobradsky je uz Klepca stvorio i niz drugih zanimljivih likova i spomenuo niz pojedinosti iz života Gorana, rečeno je u obrazloženju pri dodjeli nagrade.


Zlatko Pochobradsky


Uz glavnu nagradu podijeljeno je i još nekoliko priznanja za kvalitetne knjige i značajan doprinos književnosti ovog dijela Gorskog kotara, ali i šire. Tako je Nagradu za liriku dobila pjesnikinja Branka Arh za zbirku poezije »tako ČITAJ: nekako Od IZA (MHO Čabar, 2020) te Davor Briški Grgurić za dvostruku zbirku »Starenje vjetra/Što će ti naslov« (Matica hrvatska, Ogranak Čabar, 2020.). Šesta zbirka pjesama Branke Arh djelo je za ovu autoricu tipične poetski snažne imaginacije i ljepote koja izvire koliko iz njezinog vrhunskog umijeća baratanja riječima, toliko i iz njezinog posebnog izmaštanog poetskog svijeta sazdanog od misli i osjećaja koji dodiruju ponajprije sfere duha i duše, ali su bez obzira na svu svoju materijalnu nedodirljivost itekako stvarne i realne.




Svoju odiseju duše i duha Branka Arh počela je 2006. godine zbirkom »Uan« u kojoj je, između ostalog, stvorila lik voljenog muškarca koji će iz zbirke u zbirku mijenjati imena, ali će uvijek ostajati ON (Uan) i biti suputnik u njezinoj raskošnoj poetskoj avanturi koja će 2008. donijeti zbirku »Htu i nei«, četiri godine kasnije dojmljivu »Topot. Tko komu dolazi«, 2015. godine »Z« te »Zad za devit uaglu« objavljenu 2017. godine. U svakoj od tih zbirki ova je vrsna pjesnikinja goranskog podrijetla (Tršće, mjestašce u čabarskom kraju) na iznimno bogat, sadržajan i metaforičan način te razvijenim i složenim pjesničkim izrazom koji svjedoči o nepobitnoj litrerarnoj nadarenosti, čitatelju prenijela svoj svijet patnje, ljubavi, sreće, samoće, čežnje, tuge, ushita i brojnih drugih osjećaja, iznoseći kroz te stihove, vrlo često i na narječju svog voljenog zavičaja, dušu i srce.


Poruka Goranima

Zlatko Pochobradsky bio je sretan i počašćen činjenicom da je postao dobitnik »Gorančice« za književna djela objavljena 2020. godine:
– Ideju o romanu kroz koji ću obraditi lik nama legendarnog junaka Petra Klepca nosio sam godinama u sebi, a povremeno sam pisao priče o njemu i tako je došlo do ideje da cijeli roman sastavim od raznih priča i zgoda o Petru Klepcu. Naravno, pišući ga imao sam pred sobom lik čovjeka kakav bi, pom mišljenju, trebao biti svaki Goranin pa bih i volio da svi koji pročitaju moju knjigu, kao i svi drugi Gorani, žive i ponašaju se baš onako kako je to činio Petar Klepac, rekao je pri dodjeli nagrade Zlatko Pochobradsky.

Kad je riječ o Nagradi za liriku dodijeljenu Briškom valja svakako reći da se iza prezimena Briški »krije« već poznati goranski književnik Davor Grgurić koji je za svoju jubilarnu, desetu po redu, objavljenu knjigu, osmislio dvije pojedinosti koje itekako privlače pažnju i prije no što se čitatelj uopće upusti u čitanje njegovih novih stihova. Prva novost je to što je Grgurić, bar za ovu zbirku, promijenio prezime u Briški, a druga je to što u jednoj knjizi autor nudi – dvije zbirke. Pa je, a vidi se to i iz naslova, riječ o »dvozbirci« kako je sam Grgurić/Briški naziva. Promjena prezimena njegov je dug prema majčinoj obitelji, odnosno svom djedu i baki uz koje je odrastao i čije je prezime Briški. Kad je pak riječ o podjeli jedne knjige na dvije zbirke, tu se radi o tome da je sadržaj jedne odredila činjenica da u svom stvaralaštvu Grgurić/Briški uvijek ima i niz pjesama koje nemaju naslova. Sakupivši nekoliko takvih napisanih tijekom posljednjih godina, smjestio ih je u zbirku pod nazivom »Što će ti naslov«, a ostale su mjesto našle u zbirci nazvanoj »Starenje vjetra.«


Pajničev »Pilok«


Nagradu za prozu primila je obitelj pokojnog Bojana Pajniča, a dodijeljena mu je za knjigu »Pilok« (Ogranak Matice hrvatske u Čabru, Čabar 2020). Više desetljeća dugo uspješno bavljenje istraživanjem, čuvanjem i predstavljanjem podataka vezanih uz etno nasljeđe čabarskog kraja pokojni je Bojan Pajnič okrunio objavljivanjem svake pažnje vrijedne knjige »Pilok« u kojoj na zanimljiv način spaja činjenice i maštu trudeći se kroz taj spoj ispričati, na jeziku svog zavičaja, što više pojedinosti o načinu života, običajima i navadama, blagdanima, jeziku te tipičnim poslovima ljudi koji stoljećima žive u ovom pograničnom dijelu Hrvatske i Slovenije. Da bi to učinio Pajnič osmišljava priču o lutalici i siromahu za kojeg su, odlukom vlasti, godinu dana brinuli mještani jednog manjeg goranskog sela… Kroz priču o njemu i njima pripovijeda se i priča o prošlosti Gorskog kotara.


Oni su izabrali

Odluku o ovogodišnjim dobitnicima donijelo je prosudbeno povjerenstvo u sastavu Jasminka Lisac, prof., Marinko Krmpotić, prof. i Zlatko Pochobradsky, prof. Naravno, pri ocjeni knjige«Petar Klepac« njen autor nije sudjelovao, a ostalo dvoje složilo se kako ta knjiga zaslužuje biti nagrađena »Gorančicom«. Prof. Lisac i prof. Krmpotić od početka su dodjele ove književne nagrade članovi Prosudbenog povjerenstva, a pri ovogodišnjoj su se dodjeli sjetili i pokojnog mr. Vladimira Mancea, idejnog začetnika ove književne nagrade.

Nagrada za publicistiku otišla je u ruke goranske novinarke i književnice Nade Glad, ovog puta za knjigu »Istim nebom spojeni« (Matica Hrvatska Ogranak Čabar, 2020) u kojoj je autorica opisala dramatična zbivanja koja su se pred tridesetak godina odvijala na području Delnica i Gorskog kotara. Djelovanje tzv. Kriznog štaba tadašnje Općine Delnice, teški dani Domovinskog rata i prognaničke muke u Delnicama i Gorskom kotaru te snaga dobročinstva ljudi koji su tih godina iz nekih zemalja EU-a dopremali humanitarnu pomoć u Gorski kotar, središnje su teme ove knjige. Svoj pogled na zbivanja koja počinju 1991. godine te traju praktički sve do danas autorica temelji na nekoliko izvora.


Nada Glad
SNIMIO: VEDRAN KARUZA


Osnova su njeni novinarski (najčešće radijski, ali i tekstovi pisanog novinarstva) zapisi objavljivani na tadašnjem Radiju Delnice, odnosno u riječkom »Novom listu« za koji je radila nekoliko godina. Drugi su izvor njena sjećanja budući da je bila izravni sudionik brojnih zbivanja koje opisuje, a treći izvor materijala za njenu knjigu su riječi svjedoka tog vremena, ljudi s kojima je tada ili kasnije razgovarala i to ili kao novinarka ili, kasnije, kao autorica ove knjige. Svemu tome valja dodati i niz pisama koje je primala, brojne dokumente i stare fotografije, a sve to dovoljno je za jednu podosta obimnu knjigu od 316 stranica, knjigu koja na svoj način nedvojbeno čuva uspomenu i sjećanja na dane o kojima govori.


Posebne nagrade


Uz nagrade za poeziju, prozu i publicistiku dodijeljene su i dvije posebne nagrade za doprinos književnom stvaralaštvu i proučavanju goranskog nasljeđa. Takvu je nagradu dobila Srednja škola Delnice koja je ove godine u natječaju za »Gorančicu« sudjelovala s dvije knjige – »Čuvari baštine« te »I mi imamo nešto za reći«. »Čuvari baštine« drugo su i dopunjeno te prošireno izdanje knjige prvi put objavljene 2018. godine i oplemenjeno nizom novih učeničkih radova, brojnim prikupljenim starim fotografijama te s nekoliko stručnih radova. U novoj verziji »Čuvari baštine« obimniji su za nekih pedesetak stranica te predstavljaju još kvalitetniji uvid u svake pažnje vrijedan rad delničkih gimnazijalaca, srednjoškolaca i njihovih profesora na čuvanju baštine, bilo da je riječ o jeziku (narječjima) ili starim običajima. »I mi imamo nešto za reći« još je jedan pažnje vrijedan zbornik radova koji s jedne strane svjedoči o kvalitetnom radu profesora i učenika ove najveće goranske srednjoškolske ustanove, a s druge strane na jednom mjestu donosi niz literarnih, novinarskih i radova s drugih područja. Redom je riječ o radovima i projektima koji su nagrađivani na međunarodnoj, nacionalnoj i županijskoj razini.


Hvala svima

Veliki posao u promociji i realizaciji ovogodišnje »Gorančice« iznova je napravio »Novi list«, točnije Bruno Lončarić, marketinški mag ove novinarske kuće. Na svečanosti dodjele, uz većinu autora, nazočan je bio i Antonio Dražović, novi gradonačelnik Čabra koji je pozdravio nazočne, a poseban pljesak zaslužio je Ivan Janeš, predsjednik čabarskog ogranka Matice hrvatske koji je i ove godine dao najbitniji doprinos lijepom broju knjiga prijavljenih na natječaj. Naime, od 13 na natječaj prispjelih naslova, njih čak devet izdao je čabarski ogranak MH!

Posebno priznanje za rad dobila je i Zlata Bujan Kovačević za drugo izdanje svog romana »Hod Fužinom« (MH Delnice, Pop and Pop, Crni Lug, Delnice 2020.). Riječ je o knjizi koju je autorica objavila pred deset godina (POU Velika Gorica, 2011.), a u odnosu na original novost su stihovi iz u međuvremenu objavljene autoričine pjesničke zbirke te nove stručne ocjene knjige koja na literarno-dokumentarni način govori o prošlosti autorice i karakteristikama života njezinog zavičaja.


Trinaest prijavljenih knjiga


I sve ostale knjige koje su sudjelovale u osamnaestom natječaju za »Gorančicu« vrijedne su pažnje, a posebno je pri svečanosti dodjele istaknuta činjenica da su ove godine od 13 prijavljenih knjiga, njih čak četiri bile djelo goranskih učenika i nastavnika. Uz dva spomenuta rada SŠ Delnice tu je još i slikovnica »Priča o šumi« te zbornik stihova »Lepe maje Dejuonce«. Priča o šumi (MH Ogranak Čabar, Čabar 2021) slikovnica je koju su pred tri godine izradile učenice i nastavnici OŠ Petar Zrinski iz Čabra, točnije Područne škole Tršće. Riječ je o ekološkoj slikovnici koja kroz priču namijenjenu djeci jasnu poruku šalje i odraslima. »Lepe maje Dejuonce (Narodna knjižnica i čitaonica, Delnice 2020.) zbornik je učeničkih radova u kojem je prikupljeno i objavljeno tridesetak literarnih radova delničkih osnovaca stvorenih u razdoblju od 1995. pa do 2020. godine te mahom nagrađivanih na raznim pjesničkim smotrama gradske, županijske ili državne razine. Ovaj je zbornik pažnje vrijedna knjiga koja s jedne strane čuva spomen na neke od ponajboljih literarnih dijalektalnih trenutaka ostvarenih u posljednjih četvrt stoljeća u delničkoj osnovnoj školi, a s druge strane može biti itekakva motivacija nekim budućim zaljubljenicima u poeziju (ili prozu) utemeljenu na domaćoj riječi.


»Gorančici« se uvijek vraćaju…

Kvalitetu ovogodišnjeg natječaja potvrđuje i podatak da je među 13 kandidata bilo čak pet dosadašnjih dobitnika i dobitnica »Gorančice« – Davor Grgurić, Zlatko Pochobradsky, Slavko Malnar, Nada Glad i Branka Arh. Ukupno je ovih petero autora do sada osvojilo 10 »Gorančica«. Po tri su pripale Slavku Malnaru i Zlatku Pochobradskom, Nada Glad ima dvije, a Davor Grgurić i Branka Arh po jednu.

Vrlo kvalitetnu knjigu ove je godine objavio i Slavko Malnar, također trostruki dobitnik »Gorančice«. Ovog je puta to knjiga »Idrijsko-cerkljansko-čabarski razlikovni rječnik (Ogranak Matice hrvatske u Čabru, Čabar 2020.) kojom iznova daje bitan doprinos proučavanju sličnosti i veza čabarskih govora sa govorima susjedne Slovenije. Knjiga nastoji dati odgovor na pitanje kako to da u jeziku čabarskog područja i slovenskih gradića Idrija i Cerkno postoji više od 1 500 istih, odnosno vrlo sličnih riječi. Naravno, odgovor je u ranijoj (rudarskoj) povezanosti ovih naselja, a sve pojedinosti, kao i brojne jezične sličnosti, moguće je pronaći u ovoj knjizi.



Poput Malnara novi doprinos proučavanju tradicije čabarskog kraja ponudio je i Marko Smole knjigom »Stambena baština u dolini gornje Kupe i Čabranke (Ogranak Matice hrvatske u Čabru, Čabar 2020). Novo izdanje knjige istoimenog naziva već je treće u nizu i iznova na vrlo kvalitetan način obrađuje povijest arhitekture ovog dijela Gorskog kotara i susjedne Slovenije. Andrej Zbašnik ove se godine predstavio romanom »Logor Eja« (Ogranak Matice hrvatske u Čabru, Čabar 2020) kroz koji nastoji na poseban način progovoriti o kaotičnosti današnjice, posebno uništenim kanalima komunikacije i međusobnog razumijevanja. Ili, kako sam autor u pogovoru kaže: »Logoreja je, inače, patološki poremećaj nekontroliranog izgovaranja besmislenih riječi, a roman izražava problem invazije informacija u suvremenoj zbilji, informacija koje se često ne mogu kvalitetno asimilirati u svijet. To je kritika komunikacijskog koda koji je postao sam sebi svrha, bez intencije stvaranja dubljih duhovnih i egzistencijalno praktičnih vrijednosti i reakcija«, piše Andrej Zbašnik.