Genijalac

Tesla je bio inovator koji je volio i – književnost

Kim Cuculić

Dino Stanin/PIXSELL

Dino Stanin/PIXSELL

Imao je začuđujuću sposobnost pamćenja i najmanjih detalja. Sve knjige koje je pročitao znao je napamet stranicu po stranicu i često je recitirao poznata književna djela i pjesme. Također je imao i sposobnost slikovnog razmišljanja te je sve svoje ideje prvo u glavi razradio do zadnje pojedinosti i tek ih onda, kao gotove izume, prenio na papir



Početkom ovog tjedna Nikola Tesla vratio se u Gospić. Točnije, vraćen je njegov spomenik, što je opisano kao velik događaj na koji se čekalo gotovo trideset godina. Prilikom svečanog otvorenja naglašeno je da se Tesla u Gospiću školovao, stjecao prva znanja i iskustva, a u ovaj kraj tijekom cijelog života vraćao se u svojim mislima i brojnim tekstovima. Istaknuto je i da povratak ovog spomenika svjedoči o pobjedi kulture. Podsjetimo, kip Nikole Tesle autora Frane Kršinića je od 1981. do 1992. krasio Gospić, a onda je u ratnom ludilu stradao od domaće mine. Uoči otvorenja Rijeke kao Europske prijestolnice kulture riječki umjetnik Damir Čargonja Čarli predložio je da se Rijeci u tu svrhu privremeno posudi zaboravljeni kip Nikole Tesle. Ideja je bila da se skulptura postavi ispred Osnovne škole »Nikola Tesla« na Klobučarićevu trgu i ondje ostane u vremenu trajanja EPK-a. Remek-djelo jednog od najboljih kipara koje je dala Hrvatska hiberniralo je u Ljevaonici umjetnina ALU-a u Zagrebu još od 2006. godine.


Kako je u razgovoru za Večernji list podsjetio Damir Čargonja Čarli, cijela priča počela je ratne 1992. kad je riječki umjetnik prof. Žarko Violić kao pripadnik Umjetničke bojne postrojbe boravio u Gospiću u vrijeme kad je Kršinićev Tesla razoren. Pokupio je dijelove skulpture sa željom da je sačuva i donio ih u Rijeku gdje su ih godinama čuvali u dvorištu scenografske radionice HNK-a Ivana pl. Zajca na Trsatu. Priču 1999. opet pokreće Željko Kranjčević Winter inicijativom da se Tesline ostatke postavi na terasi prve pomoći Riječke bolnice, a instalacija se trebala zvati »Nikola Tesla na hitnom traktu«. Tada je to bilo tehnički neizvedivo. Teslini ostaci u centar pažnje ponovo dolaze 2004. godine, kada su u riječkom Palachu u sklopu Festivala nove umjetnosti odlučili prezentirati umjetnost 1990-ih u Rijeci, a jedan od izložaka bila je i dokumentacija spomenutog projekta o Tesli. Tada je organizatore kontaktirao tadašnji ministar kulture Božo Biškupić i tražio da se komadi spomenika vrate u Zagreb kako bi se skulptura pokušala iznova odliti. To je i učinjeno, ali se pokazalo da joj nema spasa zbog čega je u Beogradu za izradu nove identične skulpture uzet novi otisak s tamošnjeg Kršinićeva spomenika postavljenog 1963. godine. Još jedan takav Kršinićev Tesla 1976. postavljen je i na slapovima Niagare. Proces skidanja otiska negativa trajao je šest dana. Kalupi su dovezeni u Ljevaonicu u Zagreb, napravljen je pozitiv u gipsu te je 2006. izliven novi Tesla u bronci, no od tada se nije događalo ništa.


O povratku Kršinićeva Tesle u Gospić oštro se 2014. raspravljalo i u Saboru pri donošenju odluke o proglašenju nacionalnog dana Nikole Tesle kada je Damir Kajin smatrao da je spomenik srušen zato što nije bio »dovoljno hrvatski«, a Milorad Pupovac otišao je i dalje pa je ustvrdio da će SDSS podržati proglašenje nacionalnog dana Tesle kada dobije odgovor kada će se srušeni spomenik vratiti kamo je bio, na središnji gradski trg u Gospiću. A zatim je Grad Gospić tijekom 2019. godine istaknuo nedvojbenu namjeru da projekt povratka spomenika Nikoli Tesli u Gospić bude realiziran u 2020. godini. To se konačno i dogodilo sada, 2021. godine. I Gospić može biti ponosan.




Danas planetarno poznati izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla rođen je 1856. godine u mjestu Smiljan kraj Gospića. Potječe iz pravoslavne obitelji: otac Milutin je bio pravoslavni svećenik, a majka Georgina (Đuka) također potječe iz pravoslavne svećeničke obitelji Mandića. Imao je tri sestre: Milku, Angelinu i Maricu te jednog brata Danu.


​Kod ovoga ćemo se malo zaustaviti i podsjetiti na vezu Tesline obitelji s Rijekom. U tekstu »D’ Annunzijevi legionari uništili pisma Nikole Tesle« objavljenom u Sušačkoj reviji, autorica Ljubinka Toševa Karpowicz navodi da je Marica Kosanović, sestra Nikole Tesle, živjela u Rijeci. Naime, u 53. broju Sušačke revije autor Ivan Margan je u tekstu »Nikola Tesla na Goat Islandu« napomenuo da je ostavštinu ovog velikog znanstvenika iz Amerike prenio njegov rođak Sava Kosanović. »Sava Kosanović je rođen u Plaškom 1894. godine, kao najmlađi od četiri preživjela sina Nikole (Nikoladina) Kosanovića i najmlađe Tesline sestre Marice. Njemu je, dakle, Nikola Tesla bio ujak. Nikola i Marica najprije su živjeli u Plaškom, gdje je Nikola Kosanović bio administrator Eparhije plaške, a u Rijeku su došli 1894. godine, kada je Nikola najprije bio postavljen na mjesto administratora Parohije riječke, a zatim je imenovan za stalnog paroha. Muzej Nikole Tesle u Beogradu je 1993. godine izdao knjigu s dijelom pisama Nikole Tesle svojim rođacima u Hrvatskoj, koje je on sačuvao u svojoj ostavštini i koju je iz New Yorka, skupa s ostalim stvarima, preselio Sava Kosanović 1953. godine.


Knjiga sadrži 228 pisama iz ogromne zbirke od 70.000 raznih pisama koja je Nikola Tesla razmjenjivao s oko 7.000 korespondenata. U knjizi su, pored pisama dobivenih od ostalih rođaka i znanaca, objavljena i pisma Marice i Nikoladina Kosanovića Tesli, poslana iz Rijeke, ali i iz Plaškog. Radi se o 30 pisama, a pisana su u razdoblju od 1889. do 1914. godine.


Sva objavljena pisma dokazuju da je Nikola Tesla zadržao živu vezu sa svojim rođacima u Hrvatskoj, da je s nekima od njih bio u stalnom kontaktu korespondencijom, da je neke svoje rođake u Hrvatskoj, pa tako i Maricu, stalno financijski pomagao, dok je nekima, koji su odselili u Ameriku, pomagao da tamo dobiju posao i steknu položaj sukladno svojim stručnim, pa i znanstvenim kvalitetama. Nikola Kosanović umro je od tuberkuloze 1899. godine, a nakon smrti svog supruga Marica Kosanović sama je nastavila pisati Nikoli iz Rijeke sve do 1912. godine, da bi se iz Rijeke pismom ponovo javila 1926. godine. U prvim pismima koja je bračni par Kosanović pisao Nikoli Tesli vide se prvi odjeci znanstvenih uspjeha Nikole Tesle«, piše Ljubinka Toševa Karpowicz.
U nastavku njena teksta doznajemo da se u Izvještaju o štetama, poharama i krađama koje su D’ Annunzijevi legionari napravili tijekom okupacije Rijeke nalazi i odštetni zahtjev zbog pohare kuće Save Kosanovića.


O životu i djelu Nikole Tesle mnogo se toga zna, a mi ćemo podsjetiti na to da je imao začuđujuću sposobnost pamćenja i najmanjih detalja. Sve knjige koje je pročitao znao je napamet stranicu po stranicu i često je recitirao poznata književna djela i pjesme. Također je imao i sposobnost slikovnog razmišljanja te je sve svoje ideje prvo u glavi razradio do zadnje pojedinosti i tek ih onda, kao gotove izume, prenio na papir.