Uz sutrašnji koncert

Skladatelj i inovator Zoran Šćekić: Sva naša tradicijska glazba je mikrotonalna

Svjetlana Hribar

Zoran Šćekić u glazbu je unio matematiku / Snimio Andrej Car

Zoran Šćekić u glazbu je unio matematiku / Snimio Andrej Car

Na koncertu u Mramornoj dvorani Matija Dedić i Berislav Antica izvodit će skladbe Zorana Šćekića, skladane u sustavu prirodne intonacije



U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja, sutra s početkom u 20 sati priređuje se koncert u sklopu projekta »Adria microtonalis«, na kojem će nastupiti dvojica istaknutih glazbenika – pijanist Matija Dedić i saksofonist Berislav Antica, a izvodit će skladbe Zorana Šćekića – kompozitora i inovatora, autora novog teorijskog sustava geometrijskih skala, koji mijenja ugađanje (štimanje) glazbenih instrumenata kakvo se uobičajilo posljednjih 150 godina, vraćajući ga prirodnoj intonaciji.


– Ni Bach, ni Mozart, ni Monteverdi nisu pisali u jednoliko temperiranom tonskom sustavu kakav mi koristimo danas, pa je svirati njihovu glazbu na instrumentima koji su jednoliko temperirani – svojevrsni zločin! – kaže Zoran Šćekić, koji je izumio i mikrotonalnu klavijaturu nazvanu »Z-board« koja podržava načela harmonije prirodnih intervala i čini ih dostupnima glazbenoj praksi.



Kao predsjednik Hrvatske udruge mikrotonalnog umjetničkog stvaralaštva iz Zagreba (HUMUS), Zoran Šćekić pokrenuo je projekt »Procesija mikrotonalis«, s namjerom promicanja hrvatske tradicijske i autorske mikrotonalne glazbe kod nas i u svijetu, ali i pokretanja detaljnog istraživanja te predstavljanja tradicijskih mikrotonalnih sustava kao bitnog dijela hrvatske kulturne baštine.




Za ovaj projekt zainteresirala se i Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov« nalazeći izravnu vezu s istraživanjem tradicijske glazbe sjevernog Jadrana (koje je započeo Ivan Matetić Ronjgov). Tako je pokrenut »Adria mikrotonalis« kao segment projekta »Procesija mikrotonalis« .



Problem očuvanja prirodnih intervala, Zoran Šćekić riješio je matematičkim odnosno geometrijskim putem, osmislivši sustav unutar kojeg se intervali ne postavljaju aproksimativno, već točno.


– U tonskom sustavu Aristoksenove jednoliko temperirane skale koji danas koristimo, svi su polutonovi isti, dok u prirodnoj temperaciji naprotiv – svi polutonovi imaju različit raspon – kaže Šćekić, napominjući da je sva naša tradicijska glazba mikrotonalna i samo čeka detaljnu tonsku analizu i obradu u sustavu pomoću kojeg će ju biti moguće vjerno izvoditi.


A glazbu, koja će biti skladana u sustavu prirodne intonacije, moći će izvoditi svi netemperirani instrumenti (gudači, tromboni, vokali), ali i instrumenti s relativno jednostavnim mehanizmom ugađanja (harfa, slide ili fretless gitara, lutnja, cembalo, klavir).


Gospin plač


Koncert u Guvernerovoj palači započet će kratkim predavanjem o mikrotonalnoj glazbi, koje će održati Zoran Šćekić, a priključit će mu se dr Diana Grgurić izlaganjem na temu tradicijske glazbe, u perspektivi novih istraživačkih projekata.


Potom će Berislav Antica izvesti »Devet fragmenata za alt saksofon« (2014), o čemu skladatelj Zoran Šćekić kaže:


– Skladba je inspirirana Gospinim plačem, tradicijskim pučkim napjevom s otoka Hvara koji je dijelom obreda Velikoga tjedna – noćne procesije Za križem u kojoj, u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak, sudjeluju vjernici šest otočkih mjesta (Vrbanj, Vrboska, Jelsa, Pitve i Svirče). Začetak ovoga obreda veže se uz 1510. godinu, dok prvi zapis o procesiji datira iz 1658. godine.


Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća koji pjevaju unaprijed odabrani pjevači, kantaduri. Napjev svake od šest procesija ima svoje posebnosti, a temelj nastanka ove skladbe je u napjevu iz mjesta Vrbanj (pjevači: Andro Matković, Mili Matković i Jakov Stipetić).


Moj dugotrajan zajednički rad s interpretima ovog napjeva, uključivao je terenski rad, proučavanje napjeva, analizu i transkripciju tonskog zapisa napjeva u izvedbi Faroskih kantadura, osmišljavanje sustava notnog bilježenja karakterističnih mikrointervalskih struktura te iznalaženje najboljeg načina da se takav glazbeni materijal uklopi u prirodu instrumenta i moju skladateljsku poetiku.


Eccos of Ivan


Klavirski dio koncerta – u izvedbi Matije Dedića – čine dvije dijametralno suprotne kompozicije – »Eccos of Ivan« i »Strong Man«.


Prva kompozicija je studija ultra jake disonance slobodne grupe tonova, a posvećena je ruskom mikrotonalnom skladatelju Ivanu Wyschnegradskogom čijim je opusom inspirarana. A kompozicija »Strong man«, za razliku od »Eccos of Ivan« preispituje upravo ultra jaku konsonantnost intervala.


Sukcesivno izvođenje ove dvije kompozicije je zamišljeno kao prezentacija drastične razlike konsonance i disonance kakva je moguća samo unutar mikrotonalnog sustava prirodnih intervala.