Veličanstveno "Uskrsnuće"

Hipnotička praizvedba Mahlerove Druge simfonije u Rijeci ispraćena pljeskom i ovacijama

Kim Cuculić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Projekt je ostvaren u suradnji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka i Hrvatske radiotelevizije, a bio je to inauguracijski nastup maestra Philippa von Steinaeckera



Druga simfonija Gustava Mahlera, »Uskrsnuće«, izvedena je u Centru Zamet kao dio programa Rijeke – Europske prijestolnice kulture.


Projekt je ostvaren u suradnji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Hrvatske radiotelevizije, a bio je to inauguracijski nastup maestra Philippa von Steinaeckera – novog riječkog glavnog gosta dirigenta.


U izvođenju ovog veličanstvenog djela sudjelovao je ogroman izvođački aparat – Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Zbor Hrvatske radiotelevizije te solistice Kristina Kolar i Ivana Srbljan.




Izvođači su ispraćeni pljeskom i ovacijama publike.



Druga simfonija u c-molu prvo je simfonijsko djelo Gustava Mahlera u kojem se skladatelj koristio ljudskim glasovima po uzoru na Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena.


Mahler u svom hipnotičkom »Uskrsnuću«, glazbenom spomeniku viziji i kreativnosti, u potrazi za smislom života, zadivljuje glazbenim slikama prirode, iznenađuje začudnim valcerom, a nakon introspekcije apokaliptičnim krešendom u trijumfu besmrtnosti vodi u metafizičko.


Foto galerija: Mahlerova Druga simfonija na Zametu Foto: Marko Gracin


– Paralela između života i glazbe možda je dublja i opsežnija negoli je sada moguće opisati. Ipak, ne tražim ni od koga da me u tome slijedi, i ostavljam tumačenje detalja imaginaciji svakoga slušatelja, zapisao je Mahler 1895. nakon što je Berlinska filharmonija prvi put izvela njegovu Drugu simfoniju.


Tipično za svoju viziju ljudskih težnji i idealizma, skladatelj je u djelu stvorio osobni, ali time ne manje univerzalni, koncept ‘uskrsnuća’.


Nastavljajući ideje predstavljene u Prvoj simfoniji, napisao je simfonijski stavak »Pogrebni obred«, a potom je upotrijebio pjesme »Sv. Antun Padovanski propovijeda ribama« i »Prasvjetlo« iz zbirke »Dječakov čarobni rog«.


Za zaključni, peti stavak simfonije, nadahnuće je dobio na misi tijekom pogreba Hansa von Bülowa, na kojoj je čuo odu »Uskrsnuće« F. G. Klopstocka.