RIJEKA – Sveučilište u Rijeci i riječki Filozofski fakultet objavili su tužnu vijest da je ugledna hrvatska jezikoslovka i filologinja, profesorica emerita Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Diana Stolac preminula nakon kratke i teške bolesti.

Nakon diplome dvopredmetnoga studija južnoslavenskih jezika i književnosti te opće lingvistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je na toj instituciji i stupnjeve magistrice znanosti te doktorice znanosti.

Radila je dvije godine na Filozofskome fakultetu u Pragu, a potom, 1982. godine dolazi na Sveučilište u Rijeci, gdje je na današnjem Filozofskom fakultetu radila kao asistentica, docentica, izvanredna i redovita profesorica – u trajnome zvanju od 2011. godine.

Tijekom svoje bogate karijere istaknula se u nastavnome radu kao nositeljica ili suradnica na mnogobrojnim kolegijima na studijskim programima prijediplomske, diplomske i poslijediplomske doktorske razine, a na svim je tim razinama studija osmislila i pokrenula također niz novih kolegija iz područja povijesti hrvatskoga jezika, sintakse hrvatskoga standardnog jezika, povijesne sintakse te sociolingvistike.

Omiljena nastavnica

Bila je omiljena nastavnica, a i mentorica završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija, ne samo na Sveučilištu u Rijeci, nego i na drugim institucijama kojima je pomagala u njihovu stasanju ili u odvijaju njihova redovitog rada (Sveučilište u Puli, Sveučilište u Splitu, Učiteljski fakultet u Rijeci, Učiteljski fakultet u Gospiću te nekadašnji izdvojeni studij Sveučilišta u Zagrebu, Teologija u Rijeci).

Posebnu znanstvenu vrijednost za Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci ima suradnja koja je na njezinu inicijativu ostvarena s Institutom za hrvatski jezik u Zagrebu, a vezana je uz poslijediplomski doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika kojem je prof. emerita Diana Stolac jedna od osnivačica i dugogodišnja voditeljica.

Na matičnom Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci bila je predstojnica Katedre za hrvatski jezik te u više mandata pročelnica Odsjeka, a istaknula se i aktivnim sindikalnim radom, uvijek s ciljem doprinosa akademskoj zajednici i iskrene pomoći ljudima koji je čine.

U svojem se znanstvenom radu istaknula nemjerljivim doprinosom na mnogim područjima te je objavila velik broj radova i knjiga s temama iz povijesti hrvatskoga jezika, sintakse, sintaktosemantike, gramatikologije, terminologije, hrvatskoga jezika kao nasljednog jezika, standardizacije hrvatskoga jezika i njegova normiranja.

Brojne knjige

Kao autorica ili suautorica objavila je knjige »Hrvatsko pomorsko nazivlje« (1998.), »Riječki filološki portreti« (2006.), »Jezik reklama« (s Anastazijom Vlastelić, 2014.), »Šime Starčević: od riči do Ričoslovja« (s Vesnom Grahovac-Pražić, 2015.), »Riječki jezični krajolik«/»A Linguistic Landscape of Rijeka« (s Jimom Hlavacem 2021., koja je sljedeće godine objavljena i na talijanskome jeziku pod naslovom »Il paesaggio linguistico Fiumano«), »Riječki filološki portreti 2« (2022.), »Starokajkavske studije« (2023.), a bila je također suautorica i suurednica rječnika »Hrvatsko brodostrojarsko nazivlje« (2015.).

U Hrvatskome društvu za primijenjenu lingvistiku djelovala je više desetljeća kao glavna tajnica, članica predsjedništva te predsjednica Društva.

Velik je doprinos dala radu u uredništvu znanstvenoga časopisa Fluminensia Filozofskoga fakulteta u Rijeci kao članica uredništva te četiri godine i glavna urednica.

Organizirala je i/ili sudjelovala u organizaciji mnogobrojnih međunarodnih znanstvenih skupova, kao što su niz skupova Riječki filološki dani Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, niz skupova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, niz skupova Centra za jezična istraživanja Filozofskoga fakulteta u Rijeci te je uredila i više zbornika radova s tih skupova.

Nagrade i priznanja

Dobitnica je mnogobrojnih uglednih nagrada i priznanja, kao što su Zahvalnica rektora Sveučilišta Mateja Bela u Banskoj Bystrici, u Slovačkoj (2018.), Povelja Filozofskoga fakulteta u Rijeci za sveukupan znanstveni i nastavni rad, izniman doprinos filologiji, širenje ugleda Fakulteta te sveukupno promicanje humanističke misli (2021.), Nagrada Grada Zagreba (za članstvo u autorskome timu edicije Povijest hrvatskoga jezika, 2021.), Nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci za životno djelo (2022.).

Kao predstavnica Sveučilišta u Rijeci imenovana je 2024. godine i članicom Vijeća za hrvatski jezik, savjetodavnoga tijela Vlade Republike Hrvatske.

Kao dugogodišnja članica Senata Sveučilišta u Rijeci dala je aktivan doprinos radu toga najvišeg tijela svoje akademske zajednice. Bila je i članica Matičnoga odbora za filologiju pri Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj.

»Prof. emerita Diana Stolac ostavila nam je u nasljeđe bogat znanstveni opus koji nadahnjuje i nadahnjivat će mnoge sadašnje i buduće naraštaje studenata i znanstvenika u području kroatistike, a na Filozofskome fakultetu i Sveučilištu u Rijeci sjećat ćemo je se i po njezinu neizmjernom radnom elanu, vedroj naravi i toplom srcu«, ističe se u in memoriamu.