RIJEKA – U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja predstavljeni su projekti i programi triju županijskih ustanova u kulturi za ovu godinu – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Prirodoslovnog muzeja Rijeka te Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«.

– Primorsko-goranska županija osnivač je triju kulturnih ustanova koje baštine iznimno bogatu kulturno-povijesnu baštinu materijalnog i nematerijalnog oblika te imaju zadaću čuvati i prezentirati građu. Imaju izvrsne programe, uključene su u čitav niz projekata financiranih europskim novcem koji se tiču kulture i osvajaju prestižne nagrade u svojoj djelatnosti. Imamo iznimnu baštinu u prirodi, ali isto tako imamo i iznimnu povijesnu baštinu koja seže u davna vremena; sve to naši vrijedni muzejski znalci čuvaju i prezentiraju našim građanima, ali i široj Hrvatskoj i svjetskoj javnosti, rekao je župan Zlatko Komadina, istaknuvši kako je cilj konferencije predstavljanje programa i rada triju županijskih kulturnih ustanova široj javnosti.

Pomorski i povijesni muzej

Za Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, kojemu je cilj očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, popularizacija umjetnosti i znanosti te unapređenje turističke ponude, Primorsko-goranska županija je u 2021. godini osigurala oko 5,9 milijuna kuna, a ukupan proračun te ustanove, uz vlastite prihode te ostalu pomoć, iznosi oko 8,3 milijuna kuna.

O planu i programu Pomorskog i povijesnog muzeja za ovu godinu govorila je ravnateljica te ustanove Nikolina Radić Štivić, koja je istaknula kako se planira niz izložbenih, edukativnih i nakladničkih programa koji se prilagođavaju epidemiološkoj situaciji. Naglasila je i kako se radi na planu za obnovu same zgrade Muzeja, za proširenje samih muzejskih postava te na financijskome planiraju kojemu je cilj povlačenje što više sredstava iz europskih fondova.

Među gostujućim programima posebno se ističe onaj kojim se obilježava 350. godišnjica pogubljenja Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog izložbom »Frankopanski gradovi i utvrde na povijesnim fotografijama i razglednicama«. Ovogodišnji bogat program uključuje izložbe kao što su »Mickey Mouse iza Željezne zavjese«, »Riječka zavičajnost«, program prepoznavanja odsustva u Lipi, gostujuća izložba »Ispričat ću ti priču«, gostovanje ansambla Lado koje je bilo ranije odgođeno zbog pandemije te, bude li moguć, zanimljiv i raznovrstan program u perivoju Muzeja u sklopu programa »Brdo kulture«. Uz to, Muzej u suradnji s Građanskim muzejskim vijećem, koje čini pet udruga civilnog društva, nastavlja graditi prvu Civilnu muzejsku zbirku, zatim započinje TV emisiju »Muzej u zajednici« koja govori o zadaći muzeja u uvjetima krize, a prikazat će se u sklopu obilježavanja Noći muzeja 2021. godine.

Prirodoslovni muzej

Prirodoslovni muzej Rijeka, kojem je cilj unapređivanje kulturnoga i prirodoslovnoga turizma, proučavanje i trajno čuvanje materijalne i nematerijalne prirodne baštine, popularizacija prirodoslovlja, zaštita prirode te unapređivanje ponude u regionalnom kulturnom i zelenom turizmu, ove će godine od Županije dobiti oko 3,5 milijuna kuna, dok ukupan financijski plan te ustanove, uz dodatne prihode, za ovu godinu iznosi 5,4 milijuna kuna.

Kako je pojasnila ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Željka Modrić Surina, ustanova u ovoj godini nastavlja s nadopunom, obradom, digitalizacijom i inventiranjem građe, sustavnom zaštitom i održavanjem te stručnim i znanstvenim radom na zbirkama koje su pokretno kulturno dobro.

U ovoj se godini planira prikupljanje biološke te geološko-paleontološke građe, i to približno četiri stotine primjeraka predmeta prirodne baštine. Nastavlja se i sa sustavnim znanstveno-stručnim istraživanjem Gorskoga kotara, Hrvatskoga primorja, kvarnerskih otoka i podmorja, no i šire okolice. Planira se i postavljanje privremenih izložbi o fauni beskralježnjaka kvarnerskog podmorja u Rijeci, zmijama Gorskog kotara u Brodu na Kupi, zmijama Primorja u Rijeci te više umjetničkih intervencija reinterpretiranja muzejskih eksponata. Muzej će na obje lokacije, u Rijeci i Brodu na Kupi, obilježiti različita događanja i manifestacije, od Međunarodnog dana muzeja, Noći muzeja, Festivala znanosti, Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, Dana voda, Tjedna pčela i drugih. U sklopu projekata Prirodoslovni klub Liburnija, Večeri u Kaštelu, no i drugih projekata, održat će se i niz stručnih vodstava, radionica te predavanja.

Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov«

Za Ustanovu »Ivan Matetić Ronjgov«, koja je usmjerena na očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, očuvanje i popularizaciju autohtonog jezičnog i glazbenog izričaja, istraživačku, izdavačku i znanstvenu djelatnost u društveno-turističke svrhe, osigurano je 880 tisuća županijskih kuna, dok je cjelokupan financijski iznos, uz ostale prihode, nešto veći od 960 tisuća kuna.

Darko Čargonja, ravnatelj ustanove, kao najvažnije programske aktivnosti istaknuo je tradicionalne manifestacije kao što su 42. Proljeće u Ronjgima, Večeri pul Matetićevega ognjišća, Susret glazbenih škola, Županijska smotra zborova, Kanat pul Ronjgi, 39. Mantinjada pul Ronjgi, programe stručnih katedri kao što su Aktiv zborovođa, Katedra čakavskih pjesnika, Katedra »Mladi glazbenici«, Delavska katedra i Katedra za istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice. Uz to, planirane su razne izložbe, prezentacije te stručni skupovi. Izdavačka djelatnost uključit će predstavljanje više prošlogodišnjih publikacija, zatim monografiju Ivana Matetića Ronjgova, već tradicionalnu »Čakavčići pul Ronjgi« te mnoge druge publikacije. Među brojnim aktivnostima izdvaja se projekt »Valorizacija i promocija glagoljice« te projekt »Međunarodna kolonija umjetničke keramike«. Ustanova »Ronjgov« u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci nastavlja rad na digitalizaciji materijala i njegovom objavljivanju na webu te ustanove. Radi se i na doradi mrežnih stranica ustanove te na digitalizaciji arhive i stvaranju multimedijalne baze znanja s ciljem oživljavanja glazbene baštine Istre i Hrvatskoga primorja, kao i ostalih oblika kulturnoga izričaja, pojasnio je ravnatelj.

Izazovna godina

Pročelnica za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić osvrnula se na izlaganja ravnatelja ustanova koje su usmjerene na predstavljanje naše baštine široj javnosti i posjetiteljima. Istaknula je kako financijska sredstva nisu smanjena, već povećana, recimo za HNK Ivana pl. Zajca i Gradsku knjižnicu Rijeka i Bibliobus.

– Prošla izazovna godina pokazala je da su riječke kulturne ustanove zasigurno ustanove 21. stoljeća, koje su se lako i brzo prilagodile novim uvjetima, pritom prebacivši sve svoje aktivnosti s publikom u virtualni svijet. Kultura je u pandemijskim uvjetima važna ljudima posebice u teškim trenucima, stoga kroz kulturu moramo dati dodatne poticaje i dio nečeg lijepog u čemu će uživati, istaknula je Šišić.