U ovom trenutku kad je cijeli svijet zagledan u Ukrajinu zbog ratne agresije Rusije na tu zemlju, možda je zadnja stvar razmišljati o kulturi i umjetnosti. No, reakcije koje se događaju ovih dana pokazuju da se kulturnjaci na razne načine solidariziraju s napadnutom Ukrajinom, pa čak i oni iz Rusije koja se zbog Putina našla na mračnoj strani povijesti. Ruska politika uzrokovala je to da umjetnici otkazuju nastupe u Rusiji, bojkotiraju se kulturnjaci koji su na Putinovoj strani i slično. Uslijed ratnih razaranja postoji opasnost od uništavanja ukrajinske kulturne baštine, što se već i događa. Sve što se zbiva nameće pitanje trebaju li muze sada šutjeti, ili upravo suprotno – glasno progovarati. Primjeri iz povijesti pokazuju da su umjetnici nastavljali stvarati i tijekom ratova, ne šuteći o tome.

Prije desetak godina postavljena je izložba »Avangarda u borbi« u Bundeskunstahalleu u Bonnu, o čemu je pisao Deutsche Welle. Jedna od autorica izložbe, Angelika Franke, tada je izjavila: »Uvijek se nekako čini da su u godinama kada su se događali svjetski ratovi umjetnici prestali s radom. No, to naravno nije tako. Naprotiv, tada su većinom bili vrlo produktivni.« Spomenuta izložba obuhvatila je razdoblje stvaralaštva tijekom Prvog svjetskog rata. Ono što je posebno tragično je i činjenica da je taj rat utjecao na mnoga prijateljstva i suradnju među umjetnicima. Najbolji primjer za to pruža umjetnička grupa Blauer Reiter (Plavi jahač). »Ovom kolektivu su pripadali ruski umjetnici Marianne von Werefkin, Aleksej von Lavlensky i Vasilij Kandinski. Oni su živjeli u Münchenu i tu su našli dom. Ovdje su radili s njemačkim kolegama, umjetnicima Franzom Marcom, Augustom Mackeom i Gabriele Münter. No, kada je izbio rat, morali su kao »neprijateljski stranci« napustiti Njemačku i pobjeći. Time se ova grupa raspala. August Macke je ubrzo stradao na ratištu 1914. godine u Francuskoj, u Champagneu, a Franz Marc 1916. godine kod Verduna.

Rat je unio ne samo nemir u prijateljstva među spomenutim umjetnicima, već i neprijateljstva. Franz Marc je primjerice pozdravio početak rata, ali ne iz nekih patriotskih razloga, već zato što je u tome vidio šansu za propast građanskog svijeta stare Europe. U ratu je vidio snagu iz koje se može izroditi nešto novo i čisto. No, kada je ova stajališta naveo u pismu svom prijatelju Kandinskom, ovaj za to nije imao niti najmanje razumijevanja. »Cijena čišćenja je prestrašna«, napisao mu je Kandinski.
Na ruskoj strani ratišta, u bitkama protiv Njemačke, našli su se tako i mnogi ruski umjetnici; primjerice Kazimir Maljevič i Vladimir Majakovski. Drugi pak, kao Robert Delaunay, koji je pobjegao od rata u tada neutralnu Španjolsku, njegov kolega Hans Arp u isto tako neutralnu Švicarsku. Od poznatih umjetnika koji su otišli na ratište, mnogi su poginuli ili pak stradali od posljedica doživljenih trauma. Tako je, primjerice, Max Beckmann bio svjedokom prvog njemačkog napada bojnim otrovima, u bitci kod Yperna u Belgiji. Drugi pak, poput Georgesa Braquea ili Michaila Larionova, preživjeli su Prvi svjetski rat s teškim povredama koje su osjećali do kraja života«, navode Birgit Görtz i Željka Telišman u članku iz DW-a.

Ovim povodom možemo podsjetiti i na sarajevskog filozofa Predraga Fincija, kojemu je 2005. godine objavljena knjiga »Umjetnost uništenog: Estetika, rat i holokaust«. Jedan od citata je: »Nema estetskog u uništenju. Uništenje je protivno stvaralaštvu i u njemu nije mjesta »ljepoti« (…) Prvo strada estetsko, pa moralno, pa religijsko, premda se neka vrsta vjere – ili prije uvjerenja – najduže održi i preraste u osobitu filozofiju. Auschwitz je bio svijet u kojem su zlo i nerazumnost postali samorazumljivi. Tako je bilo i onima kojima je zanat umjetnika bio njihova druga priroda.«

Osnovno pitanje koje Finci tematizira je pitanje o odnosu umjetnosti i holokausta. U prvom poglavlju govori o holokaustu, potom slijede poglavlja o židovskom pitanju, o ratu u Bosni, o umjetničkom stvaralaštvu u doba rata i izbjeglištva (o onome što je autor sam doživio), bijegu intelektualaca i umjetnika pred pošašću nacizma i drugim temama. Današnji svijet, ruskom agresijom na Ukrajinu i prijetnjama koje šalje Putin, našao se pred sličnim izazovima.