Hrvatsko društvo pisaca, kao član Europskog vijeća pisaca, pridružuje se Društvu hrvatskih književnih prevodilaca -članu Europskog saveza književnoprevodilačkih udruga – u želji da se skrene pozornost na otvoreno pismo neslaganja s Aktom o umjetnoj inteligenciji Europske unije koji stupa na snagu 2. kolovoza ove godine. Kako u priopćenju navodi HDP, četrdeset europskih organizacija kulturnog sektora potpisalo je zajedničku izjavu kojom izražavaju neslaganje s čl. 53 Akta o umjetnoj inteligenciji, kao i s Kodeksom prakse umjetne inteligencije opće namjene i Smjernicama za umjetnu inteligenciju opće namjene, koje smatraju štetnim za europski kulturni i kreativni sektor.

»Ni Akt, pa ni Kodeks, ni na koji način ne štite autorska prava u novom kontekstu generativne umjetne inteligencije. Štoviše, mnogi u kulturnom sektoru imaju dojam da se tehnološkim kompanijama koje razvijaju umjetnu inteligenciju dopušta uporaba djela zaštićenih autorskim pravima za obuku modela UI-ja gotovo bez ograničenja. Treba dodati i da je cijeli proces, tj. konzultacije za Kodeks prakse opće namjene, bio prilično netransparentan: ignorirali su se glasovi kreativaca, čije su organizacije nakon svakog novog nacrta glasno izražavale nezadovoljstvo i neslaganje i upozoravale da se ugrožavaju prava i primanja svih dionika europske kreativne i kulturne industrije, koja čini više od 5 posto BDP-a Europske unije. Osim toga, proces je vrlo očito bio naklonjen tehnološkim kompanijama. Kao strukovno-umjetnička udruga, dužni smo upozoriti širu javnost prije nego što bude prekasno«, poručuju iz Hrvatskog društva pisaca.

U zajedničkoj izjavi široke koalicije nositelja autorskih prava u kulturnom i kreativnom sektoru diljem Europske unije u vezi s paketom provedbenih mjera Akta o umjetnoj inteligenciji Europske unije koje je usvojila Europska komisija, ističe se: »Mi, predstavnici široke koalicije europskih i svjetskih autora, izvođača, izdavača, producenata i drugih organizacija autorskih nositelja prava, ovim putem formalno izražavamo nezadovoljstvo objavljenim Kodeksom prakse umjetne inteligencije opće namjene (GPAI), Smjernicama za dobavljače UI modela opće namjene i Predloškom za javni sažetak sadržaja za osposobljavanje za UI modele opće namjene prema članku 53. Akta o umjetnoj inteligenciji. Unatoč opsežnom, vrlo detaljnom i dobronamjernom angažmanu zajednica nositelja prava tijekom cijelog ovog procesa, konačni rezultati ne uspijevaju riješiti ključne probleme koje su naši sektori – i milijuni stvaralaca i tvrtki aktivnih u Europi koje predstavljamo – dosljedno isticali. Rezultat nije uravnotežen kompromis; umjesto toga zakonodavac nije iskoristio priliku da nositeljima omogući ostvarivu zaštitu prava intelektualnog vlasništva u kontekstu generativne umjetne inteligencije (GenUI) i ne ispunjava obećanje samog Akta o umjetnoj inteligenciji. Podsjećamo Europsku komisiju da su članak 53. stavak 1. točke (c) i (d) Akta o umjetnoj inteligenciji i povezane odredbe posebno osmišljeni kako bi ‘nositeljima autorskog i srodnih prava olakšali ostvarivanje i provedbu njihovih prava prema pravu (Europske) unije’ kao odgovor na kontinuiranu i masovnu neovlaštenu upotrebu njihovih djela i drugog zaštićenog sadržaja od strane pružatelja modela GenUI, zanemarujući propise EU-a.

Međutim, povratne informacije primarnih korisnika koje su ove odredbe trebale zaštititi u velikoj su mjeri zanemarene, što je suprotno ciljevima Akta o umjetnoj inteligenciji kako su ih odredili suzakonodavci, a isključivo u korist pružatelja usluge modela GenUI, koji kontinuirano krše autorska i srodna prava kako bi izgradili svoje modele. Godine 2024. kulturni i kreativni sektori diljem Europe pozdravili su načela odgovorne i pouzdane umjetne inteligencije sadržana u Aktu o umjetnoj inteligenciji, s namjerom da se osigura obostrano koristan rast inovacija i kreativnosti u Europi. S provedbenim mjerama Akta o umjetnoj inteligenciji u sadašnjem obliku posve se, u korist pružatelja usluge modela GenUI, zanemaruju i ignoriraju uspješni kulturni i kreativni sektori industrije pretežno temeljeni na autorskim pravima, koji u Europi nose gotovo 7 posto BDP-a EU-a i osiguravaju zaposlenje za gotovo 17 milijuna profesionalaca…«.