Scena iz filma Fiume o morte
Građani Rijeke ovim su filmom, nakon stotinjak godina, dobili priliku preuzeti povijest u svoje ruke i kroz film ispričati svoju verziju događaja.
povezane vijesti
Kraj jedne i početak nove godine uvijek je vrijeme za rezimiranje postignutog. Kad je riječ o kulturi u Rijeci, jedan događaj u svakom je pogledu obilježio riječku kulturnu 2025. godinu, ali i šire od grada na Rječini. Radi se o dokumentarno-igranom filmu »Fiume o morte!« Riječanina Igora Bezinovića.
Riječ je o originalnom film kakav dosad nije snimljen u domaćoj kinematografiji, a koji kroz izrazito inovativan stil progovara o fascinantnoj i široj javnosti nepoznatoj povijesnoj epizodi Rijeke. U ovom stilski raskošnom, kreativnom i zaigranom filmu građani grada Rijeke, kojeg Talijani zovu Fiume, prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o 16-mjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine od strane talijanskog pjesnika, dandyja i propovjednika rata Gabrielea D’Annunzija. Građani Rijeke ovim su filmom, nakon stotinjak godina, dobili priliku preuzeti povijest u svoje ruke i kroz film ispričati svoju verziju događaja.
Svjetsku premijeru »Fiume o morte!« imao je na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, gdje je osvojio dvije nagrade – glavnu nagradu Tiger natjecanja te nagradu kritičara FIPRESCI što ga čini prvim hrvatskim filmom koji je nagrađen u prestižnoj natjecateljskoj konkurenciji tog festivala. Hrvatska premijera održana je u Art-kinu u Rijeci. »Fiume o morte!« postao je najgledaniji hrvatski dokumentarni film u kinima od stjecanja neovisnosti, nadmašivši sve dosadašnje domaće dokumentarce. Također, već nakon mjesec dana prikazivanja, riječko Art‑kino zabilježilo je rekordnu posjećenost te ga proglasilo najgledanijim filmom u povijesti toga kina.
Na Pulskom filmskom festivalu osvojio je šest Zlatnih arena: za režiju, masku, kostimografiju, scenografiju, casting i produkciju. Film je izabran i kao hrvatski kandidat za 98. nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma, kao i za nagradu Goya Španjolske akademije filmske umjetnosti i znanosti. Nominiran je i za Europsku filmsku nagradu. Cineuropa, jedna od najistaknutijih internetskih adresa posvećenih promociji europske kinematografije, uvrstila je »Fiume o morte!« na svoj popis 25 najboljih filmova u prošloj godini. Sudjelovao je na festivalima od Australije, Kanade, SAD-a preko Tajvana do Meksika. Prikazan je u njujorškoj MoMA-i, uvršten na oko 60 festivala i dosad je osvojio 30-ak priznanja i nagrada. Ne pamtimo da je neki projekt ponikao iz kulture Rijeke doživio toliki nacionalni i međunarodni uspjeh.
Od ostalih događaja koji su obilježili sad već godinu za nama izdvajamo otvaranje suvremene kazališne pozornice HNK2 Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kao i objavljivanje reprezentativne monografije toga kazališta. Kompleks postojećih zgrada u Ulici Božidara Adžije proteklih se desetljeća koristio za radionice kazališnih kulisa te kao čuvaonica. Prostor je svojevremeno imao vojnu namjenu, a spominje se i informacija kako je služio i za nekadašnje austrougarske konjušnice. Uz vraćanje u funkciju kazališnih radionica i čuvaonice, izgrađena je i nova scena.
Ovime je riješen desetljetni problem nedostatka prostora te je omogućena realizacija programskih aktivnosti za sva tri ansambla – Dramu, Operu i Balet. Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresom, i zagrebački Atelijer Meštrović ponovo je otvoren novim stalnim postavom. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Podsjetimo da je godina 2025. bila u znaku 1100 godina Hrvatskog kraljevstva. Izložba »U početku bijaše kraljevstvo« u Galeriji Klovićevi dvori kruna je jubilarne godine. Podijeljena je na tematske cjeline, osmišljene u skladu s dominantnim povijesnim, društvenim i kulturnim fenomenima. Iz dvorane u dvoranu, naglasak je na pravnom i simboličkom kontinuitetu kraljevstva, koji dopušta pratiti ideju državnosti kroz stoljeća, od nastanka hrvatske države i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tuđih dinastija u nadolazećim razdobljima. Izložba je još otvorena do veljače 2026. godine.