ČITANJE GRADA

Otvorena izložba “Riječki jezični krajolik” na Kampusu Sveučilišta u Rijeci

Ervin Pavleković

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Kako je autorica Diana Stolac dalje pojasnila, izložba ima dvostruku poveznicu s Rijekom, onu s riječkim jezičnim identitetom o čemu i sama izložba govori te poveznicu s lokacijom same izložbe – blizina Ulice Radmile Matejčić – ulice nazvane po autorici poznate knjige "Kako čitati grad"



RIJEKA – “Još jedno čitanje grada” – sintagma je kojom je predsjednica Izvršnoga odbora Kampus kreativnog tima Rajka Jurdana-Šepić okarakterizirala izložbu “Riječki jezični krajolik” koja je u prijepodnevnim satima otvorena na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, točnije na šetnici prema zgradi STEPRI.


Izložba je postavljena u sklopu programa susjedstva Kampus, jednog od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture i sveučilišnog projekta “Hrvatska pisana baština od 19. do 20. stoljeća”. Autori izložbe su profesorica Dijana Stolac s Filozofskog fakulteta u Rijeci i Jim Hlavač s Monash Universityja iz Melbournea u Australiji koji su izložbom željeli pomoću raznih javnih natpisa i znakova prikazati “slojevit riječki jezični identitet na zanimljiv i inventivan način”, kako je rekla Ines Srdoč-Konestra, dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci.


Foto galerija: Izložba 'Riječki jezični krajolik' u Kampusu Foto: Vedran Karuza


– Ideja izložbe s temom jezika na otvorenom prostoru izvrsna je; izložba je inventivna i zanimljivo povezivanje Australije i Rijeke. Jezični krajolik je iznimno inspirativna sintagma koja govori o jeziku izvan uobičajenih kategorija, o jeziku koji kreira krajolik jedne sredine na nov način, kroz sociolingvistički pristup. Pogledamo li izložbu, jasno je kako se radi o svemu onome što smo već vidjeli, ali nismo jezično osvijestili, stoga osvješćivanje onoga s čime se susrećemo, a jezično ne procesuiramo, jest intencija ove izložbe, rekla je Srdoč-Konestra.




Kako je autorica Diana Stolac dalje pojasnila, izložba ima dvostruku poveznicu s Rijekom, onu s riječkim jezičnim identitetom o čemu i sama izložba govori te poveznicu s lokacijom same izložbe – blizina Ulice Radmile Matejčić – ulice nazvane po autorici poznate knjige “Kako čitati grad” koju je i sama Stolac iščitavala prilikom doseljavanja, u sada već njezin, grad. Ideja za ovu izložbu, no i za knjigu koja je u pripremi i koja sadrži dijelove izložbe, profesorica Stolac došla je kroz dugogodišnju suradnju sa suautorom Jimom Hlavačem koji se inače bavi teorijom jezičnog krajolika.



Tekst prijevoda s hrvatskog na engleski jezik dulji je od originalnog teksta na hrvatskom jeziku zato što je neke “jezične situacije” trebalo detaljnije pojasniti. Isto tako, materijalom koji su dobili, od inicijalne ideje da naprave izložbu, došli su i na ideju za izdavanjem knjige, a izostavljanjem određenih područja koja iziskuju podrobnija objašnjavanja te uključuju (pre)više teksta, jezični krajolik zapravo pokazuje kako je suvremeniji dio jezika koji svakako ima prostora za istraživanje.


Jezični krajolik jezikoslovni je pojam koji označava sve natpise u nekoj sredini, od cestovnih i službenih natpisa na institucijama do privatnih natpisa, reklama i jezičnih grafita. Ovim projektom, izložbom i knjigom, cilj je istražiti uporabu jezika na javnim natpisima koji se bilježe, opisuju i komentiraju u sociolingvističkom i kulturnom kontekstu, čime se ujedno opisuje jezični identitet prostora.


Izložba “Riječki jezični krajolik” nudi elemente za opis riječkog jezičnog identiteta te prikazuju Rijeku kao višejezični i multikultur(al)ni urbani prostor koji je dio europskoga kulturnog prostora, onoga u 21. stoljeću, no i ranijih razdoblja povijesti našega grada.


Recenzenti izložbe su Anastazija Vlastelić s Filozofskog fakulteta u Rijeci i Tanja Gradečak-Erdeljić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Jurja Strossmayera u Osijeku. Uz autore, fotografije su najvećim dijelom pripremili Damir i Dunja Stolac. Knjiga “Riječki jezični krajolik” bit će objavljenja sljedeće godine u izdanju Filozofskog Fakulteta u Rijeci s više podataka i slika, a svojim interdisciplinarnim (jezičnim) pristupom koji popularizira znanost zasigurno će pronaći svoj put do čitatelja.