Za njega je sve mogla biti umjetnost: i slike na kartonu, i obruči bačvi, i kopije istarskih fresaka…
povezane vijesti
- Preminuo je akademski slikar Marijan Pongrac, profesor Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci
- Crkva svetog Jakova u Opatiji stara je čak tisuću godina. Novi podaci mijenjaju povijest Stare Dame
- Umjetnička monografija Ivana Balaževića. Umjetnik koji je jednostavno “svoj”, neponovljiv i neusporediv
»Marijan je bio umjetnik, slikar u prvom redu, ali slikar koji je prakticirao analitički, skoro pa konceptualni pristup djelu. Za njega je sve mogla biti umjetnost: i crne slike bez trunke svjetlosti, i slike na ambalažnom kartonu, i željezni obruči bačvi, i kopije istarskih fresaka… Objekt, ambijent, primijenjena umjetnost itd., svaka je intervencija nosila i imala svoje razloge, svoje poimanje umjetničkog, svoje elaboracije«, ovim se riječima od nedavno preminulog akademskog slikara Marijana Pongraca oprostio povjesničar umjetnosti Berislav Valušek.
»Zadnjih je mjeseci Marijan imao u tošu, u Kraju gdje je živio, veliko čišćenje te mi je povremeno slao svoje stare tekstove, razmišljanja o umjetnosti i životu, što ga je određivalo i kao filozofa, jer je oduvijek bio filozofičan. Jedan od tekstova nosi naslov ‘Pred – govor’, a odnosi se na predgovore katalozima koje nekada pišu likovni kritičari, a ponekad i sami autori. Marijan je u tom tekstu ‘Pred – govor’ pretvorio u ‘Pred – šutnju’, označavajući tako i šutnju kao komunikacijsku mogućnost. No Pongrac je bio i profesor, zaposlenik Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci gdje je predavao slikarstvo. Za poduhvatiti tu vrstu angažmana trebala bi nam najmanje jedna knjiga i izjave studenata koji su imali tu sreću da im profesor Pongrac predaje. U slučaju osebujnih ličnosti kao što je Marijan zasigurno bio, uvijek se pitam je li njihove postupke odredio slučaj, fatum, sudbina ili njihova svjesna volja… Nikada nećemo doznati i ne trebamo. Jedino što trebamo jest sjećati se dobrog čovjeka«, zaključio je Valušek.
Podsjetimo, redovni profesor i akademski slikar Marijan Pongrac preminuo je u 71. godini. Rođen je 1955. godine pokraj Bjelovara u kojem je završio osnovnu školu. Diplomirao je na slikarskom odsjeku petogodišnje Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine. Zatim je 1981. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Nikole Reisera. Od 1973. do 1984. radio je na proizvodnji brojnih kratkih animiranih filmova (Filmoteka 16 i Zagreb film). Nekoliko godina bio je i suradnik kipara Zvonimira Lončarića u mediju kiparstva i keramike.
Na Odsjeku za likovne umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a sada Akademije primijenjenih umjetnosti, radio je neprekidno od 1989. godine kao asistent, docent, izvanredni profesor te redoviti profesor iz predmeta slikarstvo. Umjetnička produkcija Marijana Pongraca od 2005. očituje se kroz tri raznovrsna ciklusa radova. Sva su tri obilježena inovativnošću i izrazito istraživačko-kreativnim pristupom likovnom mediju. Izlagao je na samostalnim i javnim izložbama, a njegovi radovi nalaze se u javnim zbirkama i kolekcijama.