Francuski filozof i sociolog Edgar Morin nedavno je proslavio 100. rođendan, što je zabilježeno u svjetskim medijima. Čestitkama se pridružio i papa Franjo, dok je UNESCO organizirao online panel diskusiju na kojoj se raspravljalo o Morinovu utjecaju na kulturu i društvo. U svojoj poruci papa Franjo je naglasio da je Morinu dug život, bogat događanjima i susretima, omogućio da bude privilegirani svjedok dubokih i brzih promjena kroz koje su naša društva prolazila i još uvijek prolaze. U tom smislu Edgar Morin imao je mogućnost analizirati značenje tih promjena, nadu koju pružaju, ali i upozoriti na njihove rizike i opasnosti. Opisujući ga kao »advokata boljeg društva«, papa Franjo istaknuo je da je u svjetlu napretka znanosti i tehnologije te velikih mogućnosti koje one pružaju društvu, Morin ukazao na važnost postizanja moralnog i intelektualnog progresa kako bi se izbjegle katastrofe.

Papa je podsjetio da je Morina svijest o zajedničkoj sudbini čovječanstva usmjerila prema potrebi stvaranja civilizacije u čijem će središtu biti čovjek, a ne moć novca. Također je poticao suradnju među ljudima, radeći na izgradnji pravednijeg i humanijeg društva, kao i na obnavljanju demokracije. Papa Franjo navodi i da je Morin ukazivao na potrebu otkrivanja, među nama i u našim gradovima, duha solidarnosti, suživota i bratstva, dajući prioritet ponašanjima dobrodošlice i otvorenosti.

Morin je rođen kao Edgar Nahoum 8. srpnja 1921. u Parizu. Potječe iz židovske obitelji Nahoum, koja je početkom dvadesetog stoljeća iz Soluna emigrirala u Francusku. Na tragu svoga liberterskog studentskog aktivizma od početka se priključio francuskom pokretu otpora protiv njemačke okupacije i fašizma, a 1941. postaje član Komunističke partije Francuske. U pokretu otpora dobiva nadimak Morin, što će cijeloga života ostati njegovo javno prezime. Nakon rata, početkom pedesetih godina, Morin ulazi u nacionalni centar za znanstvena istraživanja (CNRS) i istraživački se usredotočuje na sociologiju filma.

Isključen je iz KPF-a, suprotstavlja se ratu u Alžiru i zajedno s Rolandom Barthesom, Jeanom Duvignaudom i Colette Audry pokreće časopis Arguments, koji će izlaziti od 1956. do 1962. Šezdesetih godina prošloga stoljeća zajedno s Rolandom Barthesom i Georgesom Friedmannom pokreće utjecajan časopis Communications, koji igra važnu ulogu u razumijevanju rastuće važnosti informacijske, komunikacijske i medijske kulture. Neko je vrijeme bio profesor na Fakultetu političkih znanosti u Santiagu u Čileu, a jedan dio svojih istraživanja provodi na američkom Institutu Salk za biološke znanosti i ta će američka epizoda odigrati značajnu ulogu u njegovoj intelektualnoj biografiji. Početkom 1970-ih godina sudjeluje u stvaranju Međunarodnog centra za antropologiju UBAC, a sredinom 1990-ih imenovan je predsjednikom Europske agencije za kulturu. Godine 2002. dobiva status emeritusa u CNRS-u. Početkom dvijetisućitih postaje počasnim doktorom brojnih svjetskih sveučilišta, osniva i u svojstvu predsjednika vodi Udruženje za kompleksnu misao, a Centar za transdiciplinarne studije sociologije, antropologije i povijesti pri CNRS-u dobiva ime Centar Edgar-Morin.

Kako u pogovoru hrvatskom izdanju Morinove knjige »O estetici« (TIMpress, Zagreb, 2017.) navodi Rade Kalanj, u golemom opusu Edgara Morina, koji vjerno odražava ne samo raspon njegovih teorijsko-znanstvenih interesa, nego i njegov ukupni javno intelektualni aktivizam, izdvajaju se neki naslovi: »Nulta godina Njemačke«, »Čovjek i smrt«, »Zvijezde«, »Film ili imaginarni čovjek«, »Izgubljena paradigma: ljudska priroda«, »Jedinstvo čovjeka«, »Samokritika«, »Pariška komuna«, »Sociologija«, »Uvod u politiku čovjeka«, »Duh vremena«, »Dijalog o ljudskoj prirodi«, »Uvod u kompleksnu misao«, »Životnost subjekta«, »Kako izići iz 20. stoljeća«, »Priroda SSSR-a. Totalitarna kompleksnost i novi imperij«, »Politika civilizacije«, »Misliti Europu«, »Europska kultura i europsko barbarstvo«, »Za i protiv Marxa«, »Put. Za budućnost čovječanstva«, »Odgoj za budućnost: sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju za budućnost«, »Putovi nade«, »Razumijevanje kompleksnosti«, »Djeca neba. Između praznine, svjetla i materije«, »Moji demoni«, »Kalifornijski dnevnik«, »Plakati, voljeti, smijati se, razumjeti«, »Ljubav, poezija, mudrost«, »Moderni svijet i židovsko pitanje«, »Spoznaja, neznanje, misterij«… Najvažnije djelo Edgara Morina je »Metoda«, na kojoj je radio od 1977. do 2004. godine. Monumentalan je to misaoni i autorski zahvat koji tvori niz od šest svezaka, naslovljenih: »Priroda prirode«, »Život života«, »Spoznaja spoznaje«, »Ideje, njihovo obitavalište, njihov život, njihove navade, njihova organizacija«, »Ljudskost ljudskog: ljudski identitet« i »Etika«.

Njegov rad na složenosti i »složenoj misli« (pensée complexe) međunarodno je priznat, baš kao i njegov znanstveni doprinos na različitim područjima kao što su studiji medija, politika, sociologija, vizualna antropologija, ekologija, obrazovanje i biologija sustava. Diplomirao je povijest, ekonomiju i pravo. Poznat je i kao utemeljitelj transdisciplinarnosti te su mu dodijeljeni počasni doktorati s područja različitih društvenih znanosti na 21 sveučilištu. Francuski Philosophie magazine posvetio je novi broj stotoj godišnjici Morinova rođenja, podsjećajući da je Edgar Morin bio protagonist velikih događanja 20. stoljeća – iskusio je pokret otpora, komunističko razočaranje, bujanje svibnja 1968. i kalifornijsku kontrakulturu te je predvidio trenutnu ekološku krizu. »Za nas se ovaj »divlji filozof«, sada stogodišnjak, osvrće na svoj život raznih borbi«, najavljuje spomenuti filozofski magazin. Na pitanje kako se osjeća u stoljeću svog života, Morin je odgovorio: »Zapanjen sam, zabavljen i zbunjen.«

– Što je rođendan? To je ponovno rađanje smrti: slavimo smrt prošle godine da bismo oživjeli sljedeću godinu. Ali, kad napuniš 100 godina, ponovno rođenje je gotovo nevidljivo. Posebno vidimo drugu stranu, onu na kraju života. 100 godina nije normalan broj, to je koban broj, kazao je Morin. U povodu svoga stotog rođendana izjavio je: »Živimo u potpunoj neizvjesnosti. Budućnost je posve mračna.«