U skraćenom obliku

Neupitna umjetnička razina: Održan Festival komorne glazbe u Ravnoj Gori

Ramiro Palmić

Riječ je o glazbenoj godišnjoj manifestaciji koja obogaćuje kulturni život Ravne Gore i Gorskog kotara



RAVNA GORA – U Ravnoj Gori sedamnaesti put održana je godišnja glazbena priredba, Festival komorne glazbe. U nešto skraćenom obliku, na trima cjelovečernjim koncertima, uključivši se programski istodobno i u obilježavanje 250. godišnjce rođenja Ludwiga van Beethovena (1770. -1827.), nastupilo je petero glazbenika. Na prvoj glazbenoj večeri u akustičnom prostoru Doma kulture Ravna Gora muzicirao je zagrebački pijanist i skladatelj Marin Limić (35). Već kao srednjoškolac Limić pokazuje izraziti glazbeni talent i dobitnik je mnogobrojnih nagrada na Hrvatskim natjecanjima učenika i studenata.


Prije deset godina diplomirao je na Hochschule für Music u Kölnu u klasi poznatog klavirskog pedagoga Arba Valdme.


Snaga glazbenih misli


Limićev repertoar obuhvaća glazbena djela različitih epoha, što je potvrdio i odabirom na ovom Festivalu. U prvom dijelu glazbene večeri solist je precizno izdiferenciranim tonom interpretirao trostavačno djelo »Childhood memories«




suvremenog ukrajinskog skladatelja Alexeya Shora (1970.), te nimalo suzdržana tempa i zrelom stilskom kulturom Sonatu za klavir br. 7 austrijskog skladatelja Josepha Haydna (1732. -1809.). Za kraj ovoga dijela još smo čuli Barcarollu op 60. i Etide op. 25. 9 i 10 Frederica Chopina (1810. -1849.), tumačena tehnički dotjerano s mnogo agogičkog elasticiteta. Nakon stanke prvo je izvedena Sonata broj 7, zvana Staljingrad, ruskog skladatelja Sergeja Prokofjeva (1891.- 1953.), koji je uz D. Šostakoviča bio vođa sovjetske proleterske škole skladatelja, napisana kao prilog borbi protiv nacizma. M. Limić svirajući ovo opsežno i kompleksno trostavačno djelo predao se emociji doživljaja te vjerno dočarao sjaj i snagu glazbenih misli i ideja djela. Na kraju sočnim je tonovima i svojstvenim temperamentom svirao »Etidu Chasse- neige« Franza Liszta (1811. -1886.) čime je izmamio snažan pljesak zadovoljne publike.


Na koncertu druge glazbene večeri posebnu pozornost pobudio je nastup domicilnog glazbenika, trubača Tomislava Poljančića (1991.) uz klavirsku suradnju Linde Mravunac Fabijanić. Nakon završenog osnovnog i srednjeg glazbenog obrazovanja u Delnicama i Zagrebu (Glazbena škola Vatroslava Lisinskog), Poljančić se upisuje na Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu gdje 2019. diplomira trublju u razredu prof. Darija Teskere. Željan napretka i novih umjetničkih spoznaja istovremeno se usavršava kod više pedagoga, a izdvajaju se Stanko Arnold i Reinhold Friedrich. Od značajnijih nastupa u dva navrata svirao je sa simfonijskim orkestrom Oružanih snaga Republike Hrvatske. Interpretirajući stilski raznolik, zahtjevan, ali i atraktivan program na ovom svom prvom samostalnom cjelovečernjem koncertu, Poljančić se s punom ozbiljnošću i koncentracijom predao glazbi koju izvodi te smo svjedočili uvjerljivom nastupu i njegovoj izuzetnoj umjetničkoj kreativnosti.


Već prvim uvodnim djelom »Prince of Denmark/s March« engleskog baroknog skladatelja Jeremiaha Clarkea (1674. -1707.) svirajući na piccolo trublji (još se naziva barokna), čistim pasažama, skokovima i trilerima te intonativno jasnih visina i potrebnim blještavilom, Poljančić je ostvario vrhunsku izvedbu i pravu atmosferu. U »Koncertu za trublju br. 3 u D-duru« njemačkog baroknog skladatelja i čembalista Johanna Wilhelma Hertela (1727.- 1789.) prvi tematski bogat stavak Allegro non troppo sviran je detaljno razrađenom dinamikom i uigranim dijalozima s klavirom, drugi stavak Largo elegičnog ugođaja s vrlo lijepo izrađenim melodijskm lukovima, a izvedba trećeg stavka Vivace dovela je do logičnog finala. Valja tu istaknuti klaviristicu L. Mravunac Fabijanić koja je u svim elementima interpretacije bila siguran oslonac solistu, a solo dionice u djelu izvodila je muzikalno i angažirano.


Duhovne skladbe


Uslijedio je smireni stavak »Prayer of St. Gregory« američkog skladatelja Alana Hovhanessa (1911. – 2000.). Donesen je dinamički vrlo reljefno i osebujnim tonom, a prvi dio večeri zaključila je klaviristica L. Mravunac Fabijanić autentičnom izvedbom Sonate u C-duru, K 513 za klavir Domenica Scarlattija. Drugi dio recitala počeo je dvjema duhovnim skadbama »Ave Maria« D. 389 Franza Schuberta i »Panis Angelicus« iz mise op. 12 Cesara Francka. Svirajući na vrsti trublje, krilnici, Poljančić je osvojio slušatelje uživljenim muziciranjem i osobito čarobnom mekoćom i plemenitošću tona te je njegova krilnica na trenutke zvučila poput limenog puhačkog instrumenta horne-roga. »Fantaziju br. 11 u B-duru« Georgea Philippa Telemanna u nastavku s istinskim osjećajem za specifičnosti glazbe ovog baroknog majstora interpretirala je pijanistica L. Mravunac Fabijanić, koja je još u tijeku večeri briljantno izvela robusni stavak gustog klavirskog sloga »Masquerade Walse« Arama Hačaturjana. Uslijedila je nadahnuta interpretacija 2. stavka Adante iz čuvenog Koncerta za trublju Josepha Haydna te Adagio religioso iz Koncerta za trubu njemačkog skladatelja i trubača Oskara Bohmea (1870. -1938.). Službeni dio koncerta zaključen je Suitom za trublju i klavir (inače pisana za gudače i basso continuo) Georga Friedricha Handela, u kojem je na piccolo trublji, pet kontrastnih stavaka, Poljančić svirao stilski i tehnički vrlo upečatljivo i osobnim umjetničkim pečatom, čime je opet potvrdio svoje iznimne interpretativne kvalitete i kreativni potencijal. Ispraćen srdačnim pljeskom i povicima »bravo« kao dodatak i poklon slušateljima čuli smo virtuoznu Koncertnu etidu op. 49 Aleksandera Godickoa te već prije izveden stavak Adagio religioso.


Nedvojbeno, pred darovitim Tomislavom Poljančićem je sjajna reproduktivna glazbena budućnost i karijera koju ovaj mladi umjetnik može dostići strpljivim i konstantno predanim radom.


Mladi domicilni glazbenici


Već po tradiciji svake godine na Festivalu gostuju i mladi domicilni glazbenici kojima je to rijetka prilika značajnijeg nastupa. Tako su na početku završnog trećeg koncerta s dobro pripremljenim kraćim programom uvodno nastupili jedanaestogodišnja Tonka Šćuka na klaviru i četrnaestogodišnji Vito Margitić na saksofonu. Potom je započeo cjelovečernji koncert uglednog zagrebačkog guslača Anđelka Krpana (1967.) i pijanistice međunarodnog renomea Nade Majnarić, rođene Ravnogorke i najzaslužnije osobe što je ovaj festival osnovan i toliko se dugo održao. Maštovito sastavljen program u prvom je dijelu koncerta obuhvatio djela nastala početkom 19. stoljeća u Beču, a u drugom ona nastala početkom 20. stoljeća u Zagrebu.


Za početak je odabrana dražesna i autentična Sonata za klavir i violinu u D-duru, D 384, op.137 br. 1 Franza Schuberta, čija su tri stavka svirana vrlo rafinirano i kristalno čistim stilskim osjećajem. Ludwig van Beethoven napisao je deset sonata za violinu i klavir, od kojih je najpoznatija veoma melodiozna Peta u F-duru, op. 24 zvana »Proljetna« izvedena u nastavku programa. Četiri kontrastna stavka djela: Allegro, Adagio molto espressivo, Scherzo i Rondo, Allegro ma non troppo, interpretacija uglednog zagrebačkog violinista Anđelka Krpana odvijala se prekrasnom snažnom bujicom plemenitih violinskih tonova, dotjeranim i proćišćenim muziciranjem, divno vođenim poetičnim frazama i izbrušenom svirkom obilježena snažnim umjetničkim pečatom. Istaknimo da je vladao istinski sklad između dvoje vrsnih umjetnika violine i klavira te dosegnuta visoka razina zajedničkog muziciranja. Na početku drugog dijela koncerta kratki stavci; Canzonetta op. 8, Menuett op. 18, Romanca op. 22, Elegija op. 43 i Meditacije op. 51 hrvatske skadateljice po stilu kasne romantike Dore Pejačević (1885. – 1923.) svirana su u skladu karaktera i idejnim zamislima autorice. Za kraj odabran je genijalni Papandopulo i njegova Suita za viloinu i klavir, op. 12. Glazbenici su se nadahnutim dijalozima te u pogledu tempa i dinamike preciznim zajdničkim muziciranjem i zadivljujućom suverenošću predstavili kao sjajno uigrani instrumentalni duo te ostvarili vrhunske umjetničke dosege. Posjetitelji nisu krili oduševljenje i njihove su impresivne izvedbe nagradili dugim pljeskom i kao dodatak izmamili dva kraća djela B. Papandopula i J. Sibeliusa.


Na kraju se toplim riječima obratila alfa i omega Festivala Nada Majnarić, organiziranog uz pomoć Općine Ravna Gora i Ministarstva kulture RH, zahvalivši na interesu i dobroj posjeti koncertima i nagovijestila 18. Festival sljedeće godine, glazbenu godišnju manifestaciju koja obogaćuje kulturni život Ravne Gore i Gorskog kotara.