ICOM

Na meti kradljivaca: Ovo je crvena lista ugroženih predmeta kulturne baštine jugoistočne Europe

Marko Dobrecović

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Crvena lista nije popis ukradenih predmeta, već je njezina svrha dočarati koje su kategorije kulturnih dobara zaštićenih zakonom najizloženije opasnosti nezakonite trgovine



Potencijalno ugroženi predmeti kulturne baštine jugoistočne Europe bili su tema današnjeg predstavljanja hrvatskog izdanja Crvene liste ugroženih predmeta jugoistočne Europe, koju je izradio Međunarodni savjet za muzeje (ICOM).


Predstavljanje je održano u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, a lista je prikazana u obliku brošure te predstavlja niz inventariziranih predmeta u zbirkama priznatih institucija na području jugoistočne Europe.


Valja podcrtati da Crvena lista nije popis ukradenih predmeta, već je njezina svrha dočarati koje su kategorije kulturnih dobara zaštićenih zakonom najizloženije opasnosti nezakonite trgovine.




U ovom višegodišnjem projektu, uz ured ICOM Hrvatska i ICOM središnji ured u Parizu, aktivno je sudjelovalo Ministarstvo kulture i medija RH te više muzeja iz Pule, Rijeke i Zagreba.


ICOM Crvenu listu ugroženih predmeta JI Europe na današnjem skupu predstavili su ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Anuška Deranja Crnokić, muzejska savjetnica, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka i predsjednica ICOM-a Hrvatska Željka Modrić Surina, izvanredni profesor Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i član Izvršnog odbora ICOM-a Darko Babić, muzejski savjetnik i voditelj Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivan Radman-Livaja te viši kustos pri Etnografskom muzeju u Zagrebu i član Izvršnog odbora ICOM Hrvatska Matija Dronjić.



ICOM je dosad objavio crvene liste pojedinih država iz drugih dijelova svijeta, dok je ova lista, koja obuhvaća JI Europu, prva europska ICOM Crvena lista. Sve ICOM crvene liste dostupne su na ICOM-ovoj mrežnoj stranici.


Tim stručnjaka


Jugoistočna Europa ovdje je prikazana kao cjelina, zato što raznolikim dobrima s upravo tog područja nerijetko prijeti opasnost od krađe, pljačke ili nezakonitog trgovanja. ICOM je Crvenu listu potencijalno ugroženih predmeta kulturne baštine JI Europe objavio u suradnji s timom stručnjaka iz Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Moldavije, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije te zahvaljujući potpori ICOM-ove Zaklade.


Važnost ovakvih dokumenata ogleda se u tome da se spriječi krađa vrijednih predmeta koji zapadnoeuropski i ostali kolekcionari priželjkuju vidjeti u svojim zbirkama.


Anuška Deranja Crnokić iz Ministarstva kulture i medija navodi da je ICOM-ova lista vrijedan alat koji pomaže u borbi protiv nezakonitog trgovanja.


– Crvena lista će struci i široj javnosti približiti potencijalno ugrožene predmete kulturne baštine JI Europe. Zbog raznovrsnosti predmeta koji su prepoznati kao potencijalno ugroženi, u ovaj projekt su uključeni brojni muzeji iz Hrvatske koji se bave različitim dijelovima baštine.


Prvenstveno su tu Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej u Zagrebu, ali i etnografski muzej u Zagrebu, kao i Muzej za umjetnost i obrt.


Osim spomenutih, u ICOM Crvenu listu uključeni su predmeti primijenjene umjetnosti, kao i tradicijski predmeti koje čuva etnografski muzej – navodi Deranja Crnokić.


Osvijestiti javnost


Profesor Darko Babić navodi da se ovom listom želi senzibilizirati javnost o tome što je česti predmet interesa ilegalnih trgovaca.



– Na tržištu postoje ljudi koji se bave ilegalnom trgovinom. Kada govorimo o tome kako sprečavamo postojanje te trgovine, govorimo o više razina.


Jedno su oni ukradeni i nestali predmeti kojima se dominantno bavi EUROPOL, INTERPOL i srodne službe, dok ICOM Crvenom listom želimo osvijestiti javnost da postoje određeni predmeti koji su česti interes onih koji se bave ilegalnom trgovinom.


U tom smislu, predmeti iz Crvene liste nalaze se u brojnim muzejima JI Europe, a predmeti koji su vrlo slični njima, često su interes ilegalne trgovine – navodi Babić.


Voditelj Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivan Radman-Livaja ističe da u kolektivnu svijest mora ući briga o predmetima s arheoloških nalazišta i da krađa na tim nalazištima šteti društvu u cjelini.


– Arheološki predmeti, koji su zanimljivi kolekcionarima, mahom su manji predmeti kojima se lako može rukovati pri transportu.


Zadnjih su godina detektori metala postali vrlo dostupni, a s njima je porastao broj pljački arheoloških lokaliteta. Cilj cijele ove akcije jest da se javnost senzibilizira, budući da se takve pljačke ne doživljavaju kao kriminal.


Mnogi se vode time da su to predmeti kojima pojedinac može rukovati po principu »tko nađe – njegovo.« Ne, to su predmeti javnog dobra, predmeti u vlasništvu države na kojoj su pronađeni i javno dobro svih građana.


Htio bih da ljudi shvate da pojedinci koji kradu i preprodaju pojedinosti, pljačkaju sve građane – zaključuje Ivan Radman-Livaja.