Povodom Međunarodnog tjedna arhiva u riječkom Državnom arhivu danas je predstavljena znanstveno – stručna monografija “Zaštita pisane baštine” autora Ive Gobić Vitolović i Damira Hasenaya.

Knjiga punog naziva “Zaštita pisane baštine – teorijski koncepti i praktični aspekti upravljanja zaštitom u kontekstu arhiva” nastala je kao produkt izložbe Projekt Bunker – sustavna zaštita najvrjednijih arhivalija Državnog arhiva u Rijeci kojom su u ljeto 2022. godine u Državnom arhivu predstavljeni rezultati dugogodišnjeg projekta Odjela za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i reprografiju arhivskoga gradiva na zaštiti najvrjednijega trezorskoga gradiva ustanove.

Autori, Iva Gobić Vitolović, ujedno i voditeljica navedenoga Odjela te Damir Hasanay, profesor na Odsjeku informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku danas su objasnili kako je nastala knjiga sveobuhvatna publikacija na temu sustavne zaštite pisanje baštine.

– Ova publikacija svojevrstan je spoj teorije i prakse upravljanja zaštitom pisane baštine, odnosno zaštitom gradiva od papira, pergamena, kože i srodnih materijala koje se čuva u arhivima, knjižnicama i muzejima.

Iako su njenom fokusu arhivi, strategije, metode i aktivnosti zaštite zapravo su zajedničke i primjenjive u svim trima spomenutim baštinskim i njima srodnim ustanovama, istaknula je Gobić Vitolović.

– Mi kao jedini Odjel za konzervaciju i restauraciju gradiva na papiru, pergamenu, koži i srodnim materijalima u PGŽ, uz rad na vlastitom gradivu, povremeno izvodimo radove i na gradivu srodnih baštinskih ustanova, muzeja i knjižnica.

Upravo stoga smatrali smo da bi publikacija s ovakvim proširenim sadržajem mogla dati smjernice o tome kako samostalno i sustavno čim bolje skrbiti o vlastitim fundusima, pojasnila je.

Knjiga “Zaštita pisane baštine” bit će zanimljiva predmetnim stručnjacima u baštinskim ustanovama, konzervatorima, restauratorima, arhivistima, knjižničarima, kustosima, konzervatorima i akademskoj zajednici, ali i svima koji žele naučiti nešto o zaštiti pisane baštine bez obzira na razinu predznanja.

– Pisana baština specifičan je korpus kulturne baštine koji je pomalo zanemaren, a čini veliki dio identiteta jednog prostora i naroda, istaknuo je danas Hasanay objašnjavajući kako je riječ o baštini koja ima tendenciju propadanja te je itekako potrebno raditi na njezinoj zaštiti. Zaštita pisane baštine,kaže, nije isključiva domena i zadaća profesionalaca, već i svih dionika koji s tom problematikom dolaze u doticaj.

U skladu s time, autori su na kraju napomenuli kako su svjesni opsežnosti tematike govoreći kako u okviru izdanja nije bilo moguće obraditi sve aspekte upravljanja zaštitom pisane baštine te odgovoriti na sva pitanja.

-Ipak, nadamo se da će netko, tko nije u struci, čitajući vidjeti koliko je problematika zaštite pisane baštine slojevita i koliko joj je potrebno sustavno pristupiti.

Također, nadamo se da ćemo pobuditi interes stručnjaka za daljnja istraživanja, kao i ukazati na važnost stalnog stručnog usavršavanja u području zaštite te nužnost inovativnosti u pristupu procesu upravljanja zaštitom, zaključio je Hasanay.