RAB – U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta i Grada Raba u Rabu je od 29. kolovoza do 1. rujna održan tradicionalni Jazz Fest Rab, manifestacija koja već jednu dekadu podiže ugled grada.

Nastupili su hrvatski i strani glazbenici različitih stilskih profila. Ovo, 10. izdanje festivala, donijelo je jednu novinu.

Započeo je programom za djecu. U suradnji s Teatrom Oz organizirane su dječje likovne radionice pod nazivom »Plava nota u duginim bojama«, nadahnute jazzom, čime je festival prvi put aktivno uključio najmlađe sudionike. Djeca su učila o glazbalima u jazzu koja pokreće dah.

Poznat po različitim predivnim prostorima u kojima se održavaju koncerti, uglavnom na otvorenom, festival ove godine nije imao sreću da pokaže svu raskoš svojih pozornica pod vedrim nebom.

Zapravo, zbog nevremena koncerti nisu održani na najljepšoj pozornici, onoj ispod jednog od četiriju rapskih zvonika koji su simbol grada – sv. Ivana Evanđelista. Zato su prva dva dana sva događanja smještena u Zimsko kino, također lijep i akustički zahvalan prostor.

Gitara sa smiješkom

Koncertni dio festivala svojim je nastupom otvorio njemački Trio Indigo s gošćom, pjevačicom Charlotte Illinger. Trio, koji su činili klavirist Martin Scholtz, kontrabasist Martin Gjakonovski i bubnjar Andre Spajić, sjajno je swingao, a svaki se član iskazao i kao solist. Bio je to »edukativan« jazz koncert. Naime, na programu su bile pjesme iz tzv. američke pjesmarice, kao što su »My Foolish Heart«, »Can’t We Be Friends«, »When I Fall In Love«, »Cheek to Cheek« i druge, ali i bossa nova »Upside Down«, kao i obrade pop pjesama. U nepretencioznim izvedbama Charlotte Illinger je demonstrirala dobru kontrola glasa, dikciju, osjećaj za jazz te scat improvizacije. Dojmljivi su bili u izvedbi bebop standarda »Groovin’ High« trubača Dizzyja Gillespieja, koji nije često na repertoaru pjevača. Za kraj, upustili su se i u blues.

Dino Dvornik Tribute Band

Sarajevski gitarist Boško Jović održao je predivan solo recital svirajući klasičnu gitaru. Koncert su obilježila njegova tumačenja sevdalinki »Kad ja pođoh na Bembašu«, »Lijepi li su mostarski dućani«, »Kradem ti se u večeri« i drugih, ali i makedonskih tradicijskih pjesama kao što su »Eleno Kerko« i »Sudbo moja, sudbino«. Bez obzira na to koju skladbu izvodi, koliko ona bila poznata, Jović svira Jovića, u svaku unese njemu bisku estetiku, ključan element za razumijevanje njegove umjetnosti.

Naime, svestranost i tehnička virtuoznost su uvijek na visokoj razini, a to je tek vještina koja mu omogućuje da svira svoje osjećaje, da u tradiciju utka klasiku, jazz i flamenko.

Ne morate biti psiholog da biste iz tih izvedbi razotkrili njegovu narav: blagost, mirnoću, dobrotu, skromnost, tek na trenutke razbarušenost i žustrost poput kakvog flamenko majstora, ali uvijek pozitivu. Ne morate ga gledati da biste kroz glazbu vidjeli njegov smiješak. Kao da ima čarobnu gitaru – gitaru sa smiješkom.

U drugom dijelu podsjetio je na glazbenike koje cijeni: Davorina Popovića i Indexe, Kemala Montena te Zdenka Runjića i Olivera Dragojevića.

Atraktivan tap dance

Pjevačica i skladateljica Jelena Jovović predstavila se kao kompetentna glazbenica koja je savladala tradiciju jazza i razvija vlastiti pristup toj glazbi.

Pjevala je opušteno i sugestivno. Naime, ona je glazbenica bogatog iskustva koja je nastupala uz uglednike jazza kao što su Duško Gojković, Chuck Israels, Randy Brecker i mnogi drugi.

Bruno Mičetić Trio feat. Alex Sipiagin

Nastupila je uz jednako kvalitetne glazbenike, poput nje i glazbene pedagoge, sjajne improvizatore, ali i disciplinirane i poticajne u pratnji: klavirista Vasila Hadžimanova, kontrabasista Amina Saleema, gitarista Aleksandra Petrovića i bubnjara Vladimira Kostadinovića. Izvodili su autorske skladbe s njezinih albuma »Heartbeat« i »Night Bird«. Neospornu vrijednost potvrdili su, posebice, u izvedbama balada.

Leon Brenko Quartet izvodio je skladbe s dvaju albuma klavirista Brenka: »From Now On« i »Keep On Moving«. Uz njega svirali su gitarist Alen Spada, bas gitarist Bojan Skočilić i bubnjar Marko Lazarić. Uigrana četvorka! Bila je to dinamična fusion svirka s lepršavim solima svih članova. Izvodili su Brenkove skladbe, uz naslovne i »Tony’s Place«, »Metropolitana«, »Soulmates«… Zapravo, Brenku nije potrebno svirati standarde jer njegove su skladbe dojmljive, poticajne za glazbenike, a prijemčive za publiku. Osjetila je to publika tako da se na Pjaceti tijekom nastupa okupilo puno više publike nego što je to bilo na početku. Glazba je bila intrigantna za prolaznike, koji bi na tren zastali, osluhnuli, a potom i zauzeli mjesto u publici.

Slovenski sastav Swingatan čine obrazovani glazbenici: violinist Peter Ugrin, harmonikaš Zmago Štih, gitaristi Miša Mikhailo Levit (Ukrajinac) i Aljaš Bassin te kontrabasist Nikola Matošić.

Posvećeni su spajanju stilova koji su bili popularni tijekom 1930-ih i 1940-ih, a vežemo ih uz francuski glazbeni milje. Snažan trag na njihov je pristup ostavio gypsy swing, no, za razliku od većine sastava tog žanra, kod njih nema toliko vratolomija, oni su mekši, tiši, umjereniji, romantičniji.

Ritam je čvrst i postojan, ali melodija je ipak u prvom planu. U rapskom Ljetnom kinu izvodili su skladbe sa svog novog albuma »Fanfare Romantique«, na koji su uvrstili skladbe svih članova sastava. Među ostalima, osim naslovne, to su »Stuck«, »Demmygoodies«, »Korona« i »Zmagology«. Posebice je atraktivan bio tap dance, uključujući i solo, koji je izveo Levit.

Inovatori i legende

Trieste Loves Jazz Trio je izdanak Trieste Jazz Festivala s kojim je Rab Jazz Fest uspostavio partnerski odnos i razmjenu.

Oni su klavirist Francesco De Luisa, kontrabasist Alessandro Turchet i bubnjar Gabriele Centis, glazbenici koji su posvećeni izvedbama u mainstream jazz maniri. Na taj način pristupili su stilski različitim standardima, primjerice bossa novi »Desafinado«, Methenyjevoj »Question and Answer« ili filmskoj temi »You Don’t Know What Love Is«.

Oduševljeni ugođajem na rapskoj Pjaceti, svirali su nadahnuto i poletno. U njihovim izvedbama osjeća se da godinama djeluju zajedno, uigrani su, kompaktni, sviraju k’o jedan.

Očekivano izvrstan bio je koncert međunarodnog trija riječkog gitarista Bruna Mičetića, s gostom, trubačem Alexom Sipiaginom, improvizatorom par excellence.

Uz njih dvojicu svirali su orguljaš Marko Črnčec i bubnjar Vladimir Kostadinović koji su dali sve od sebe da slavni gost zvuči bolje, ali i, uz Mičetića, dali doprinos svojim solima. Izvodili su Sipiaginove skladbe i »Eastcoasting« Charlesa Mingusa, iz ranijeg razdoblja karijere ovog, jednog od najvećih kreativaca u povijesti jazza.

To je tek jedna od velikanovih skladbi u koje je Sipiagin proniknuo svirajući i snimajući godinama s Mingus Big Bandom, što dovoljno govori o njegovoj reputaciji, jer taj je Big Band redovito jedan od najboljih. U ugođaj Ljetnog kina udahnuli su dašak jazza američke Istočne obale, glazbe koju su u New Yorku tijekom 1950-ih i 1960-ih izvodilli inovatori, a danas legende jazza.

Završni koncert jubilarnog festivala, održan na Trgu sv. Kristofora, privukao je najviše publike.

Nastupio je Dino Dvornik Tribute Band. Ništa nije prepušteno slučaju. Osim poznatih i svestranih glazbenika koji sviraju u Bendu, garancija dobre zabave bile su zarazne pjesme hrvatskog »kralja funka«.

Pokazalo se da publika poznaje i voli te hitove, da uživa pjevajući ih uz Band, da podanici još uvijek obožavaju svog neprežaljenog vladara kojeg do sad nitko nije uspio zamijeniti na tronu. Tim tulumom, koji je potrajao dugo u noć, zaključen je 10. Rab Jazz Fest, jedan od ponosa grada.