Javne potrebe u kulturi Grada Rijeke dosad su o mladima brinule, reducirano na novčani iznos, s 40.000 kuna. Od ovih Javnih potreba, raspisanih 29. rujna i u trajanju do 29. listopada, brinut će s 50.000 kuna.

No promjena nije samo kozmetička, uvjeravali su nas na konferenciji za novinare u Salonu Grada Rijeke, jer uključuje i ozbiljniju komunikaciju prema mladima i zapravo poziv da se vidi što rade, o čemu i kako razmišljaju u kontekstu kulture.

Promjena kriterija ocjenjivanja

U tu svrhu mladima, a njima se smatraju prijavitelji od 15 do 30 godina starosti, osigurani su povlašteni uvjeti prijave, koji se prvenstveno odnose na spuštanje bodovne granice potrebne za financiranje programa sa 71 na 41 bod.

Time će se promijeniti i kriteriji ocjenjivanja njihovih programa, što će primijeniti Stručno povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Kulturnih vijeća. Sastavljena je i posebna elektronička prijavnica.

No prema riječima pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara, cijeli taj pododjeljak Javnih potreba za mlade njima u gradskoj upravi nije bitan samo zbog mladih, nego i zbog toga da oni vide kako mladi »dišu«.

– Ja, recimo, ne vjerujem da mladi gledaju na kulturu kroz ovih sedam djelatnosti u kojima mi operiramo. Zato je i ovo što smo »spustili ljestvicu« napravljeno s ciljem da mladi pokušaju artikulitarati ideje svojih projekata, da mi uopće vidimo kakvi su to projekti. Zato se ne bi uopće trebali brinuti oko toga u koji koš staviti svoju ideju – rekao je Šarar.

Projekti okrenuti mladima

Nije Šarar bio sam na konferenciji; posla ohrabrivanja mladih da se prijave na Javne potrebe za potrebe informiranja novinara preuzele su na sebe i zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan te pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeke Sanda Sušanj.

Krpan je osim ohrabrivanja mladih govorila i o drugim projektima Grada Rijeke okrenutim mladima, poput Građanskog odgoja, a Sušanj je govorila o krovnom strateškom dokumentu, »Program za mlade Grada Rijeke«. Po pitanju Javnih potreba rekla je da su za mlade odobreni povlašteni kriteriji ne samo kao pitanje financija, nego i afirmacije.

Na susretu u Salonu Grada Rijeke bili su novinari medija koji se i inače pojavljuju na sličnim događanjima, pa smo aktere upitali kojim su se eventualnim dodatnim kanalima obratili mladima.

Šarar je odgovorio da su to učinili putem društvenih mreža, spomenuvši Facebook, a suradnica za odnose s medijima Gordana Brkić Žagar istaknula je da će mladi čuti za ovu mjeru, jer će im roditelji prenijeti informaciju.

Javne potrebe za »velike«

Na marginama konferencije koja je trebala mladima poslati poziv da se uključe u Javne potrebe u kulturi pročelnik Šarar govorio je i o novim ciklusima Javnih potreba za »velike«, pri čemu je istaknuo da je tek iduća godina zapravo prva prava postEPK-godina, ona u kojoj neće biti financijskih stavaka vezanih za EPK, pa se prave promjene u konceptu javnih potreba tada i očekuju.

No i ove sljedeće koje idu, dakle za 2022. godinu, imat će nekih promjena. Prvo, nastojat će se povećati sredstva, ali to još nije sigurno. Zatim, manifestacije neće biti izdvojene, kao što je dosad bio slučaj, već će se pribrojiti »svojim« djelatnostima.

Šarar je objasnio da je glavni razlog za to što je došlo do »tektonskih poremećaja« po pitanju Festivala malih scena, koje su, kako je rekao, neizvjesne.

– Zato smo se htjeli resetirati na »tvorničke postavke«, da se zbrojimo gdje smo i da vidimo kako ćemo za idući ciklus mijenjati kriterije. To smo već tematizirali na Odboru za kulturu, ali želimo to prodiskutirati i sa širom javnosti, tako da sljedeće Javne potrebe budu unaprijeđene – rekao je Šarar.