U auli Filozofskog fakulteta jučer je predstavljena monografija “Goran Kalogjera – život s lapisom” koja donosi priču o životnome i profesionalnom putu professora emeritusa, negdašnjeg sveučilišnog profesora, dekana i prorektora Gorana Kalogjere koji je svojim neumornim radom i zalaganjem ostavio velik trag u akademskoj zajednici, posebice u okviru našeg sveučilišta.

Na život i rad Gorana Kalogjere u svojem se pismu osvrnuo gradonačelnik Marko Filipović koji je kazao kako je “professor emeritus, gospodin Goran Kalogjera, svojim znanjem i iskustvom, stručnošću i profesionalnošću, dao izniman doprinos razvoju našega grada i njegovom prepoznatljivom identitetu te hrvatskoj i makedonskoj znanosti i kulturi u cjelini.”

Ono što je iza napisanog

Rektorica Snježana Prijić-Samaržija u predgovoru knjige čitatelja upućuje na “nešto izvan faktografskih zapisa i silovitog tijeka misli i prisjećanja našeg professora emeritusa”, da prati “ono što je iza napisanog, jezik i stil, pripovijedanje i digresije, stanke i bujice, trenutke premišljanja i nedoumica, šale – one iskričave i one gorke, blagosti i lirske momente, kao i one pune strasti i stava.

Ovo je monografija napisana vještinom i talentom čovjeka od lapisa te pruža zadovoljstvo istraživanja i razumijevanja jedne bogate karijere i punine života”, piše rektorica.

Dekan Filozofskog fakulteta Aleksandar Mijatović prisjetio se svojih studentskih dana i posljednjeg ispita, onog kod profesora Kalogjere, od čega je prošlo točno dvadeset godina.

U tom se periodu, pojasnio je, štošta promijenilo, od ustroja fakulteta, pa sve do lokacije na kojoj se on nalazi, a u svemu tome veliku je ulogu imao upravo Kalogjera koji je sve ovo danas, svojim zalaganjem kao dekan i prorektor, omogućio.

Impresivna karijera

– Jedna impresivna karijera koje se s jedne strane presijeca sa znanstvenim radom, s druge strane s institucionalnim doprinosom, s treće strane s diplomatskim odnosima.

To su različiti slojevi koji se istovremeno dotiču, presijecaju, isprepliću, izviru jedan iz drugoga; dakle svi segmenti rada u jednoj impresivnoj akademskoj i životnoj biografiji i bibliografiji profesora Kalogjere, istaknuo je Mijatović te dodao da se Kalogjera bavio raznim temama, od onih iz makedonske književnosti, riječke književnosti, sve do književnoga naslijeđa Korčule.

Prema riječima Diane Stolac, profesorice emerite koja je i lektorirala knjigu, radi se o “sjećanjima Gorana Kalogjere na djetinjstvo, mladost i radne godine.

Zatim, knjiga o izazovima na koje je odgovarao tijekom prorektorskih godina. Pa knjiga o njegovu znanstvenome radu. I na kraju knjiga s lijepim mislima i riječima njegovih kolega, suradnika, prijatelja”.

Kako je Stolac istaknula, u knjizi se spominju Zagreb, Koruča i Rijeka, a naglasak je u knjizi je na njegovu profesionalnome putu, a promatramo dvije cjeline – prvi je put od asistenta do dvaju dekanskih mandata na Pedagoškom, odnosno Filozofskom fakultetu, a drugi je put vezan u prorektorske godine na Sveučilištu u Rijeci.

Doprinos makedonistici

U njegovu je radu značajan doprinos makedonistici kojoj je posvetio brojna istraživanja i desetke knjiga na hrvatskom u makedonskom jeziku, a upravo je njegovim naporima, ističe Stolac, na Odsjeku za kroatistiku osnovan Lektorat makedonskog jezika. Uz to, značajan je njegov doprinos pokretanju studija filozofije te utiranja puta “bolonji”.

Knjiga također sadrži i nekoliko tekstova kolega i suradnika Kalogjere, od Rijeke, Korčule, Zagreba do Makedonije, koji su se osvrnuli na zajedničke trenutke, poslovne i privatne, s njime, a kako je sam autor naglasio, posebno ga je dirnuo tekst redovne profesorice u miru, Danijele Bačić Karković, koja se vrlo suptilno dotiče njegova života i dugogodišnjeg boravka s njome u istome uredu.

Predstavljanje knjige glazbenom je pratnjom na gitari obogatio Zvonimir Radišić trima glazbenim komadima, a završio je svevremenskom “Tears In Heaven”.