Godinama je Banksy, ulični grafiter čija su djela izazivala provokacije i dosezala cijene u milijunima dolara, ostajao u sjeni. Zagonetan, brz, neuhvatljiv. Banksy je bio ideja, legenda, provokacija u boji. No sada je ta legenda dobila ime – Robin Gunningham. Nekad smatran smetnjom vlastima, koje su ga doživljavale kao vandala, danas je postao svojevrsno britansko nacionalno blago. U jednom istraživanju Britanci su ga ocijenili popularnijim od Rembrandta i Moneta, dok je u drugom njegova slika “Girl with Balloon” proglašena najomiljenijim umjetničkim djelom nastalim u Britaniji.

UMJETNIKOVA ŠUTNJA

Novinska agencija Reuters, nakon nekoliko godina istrage, došla je do identiteta uličnog umjetnika čiji se radovi preko noći pojavljuju na pročeljima zgrada u Londonu, New Yorku i Parizu, ali i na ulicama kriznih područja, poput zida koji razdvaja Izrael od Zapadne obale ili ukrajinskih gradića koji su netom prije bili poprišta borbi.

– Bio je kraj 2022. godine. Kombi se zaustavio ispred zgrade koja je prije dva dana bila pogođena granatom. Iz vozila su izašla trojica muškaraca. Jedan je imao duksericu, drugi je nosio bejzbolsku kapu. Obojica su imali maske preko lica. Trećeg je bilo lakše zapamtiti – imao je proteze umjesto nogu i nije imao jednu ruku, a nije nosio masku. Dvojica s maskama izvukla su iz kombija kartonske šablone i pričvrstila ih za ono što je ostalo od pročelja zgrade, a potom su izvadila sprejeve s bojom. Apsurdna slika nastala je u samo nekoliko minuta – prikazivala je bradatog čovjeka u kadi kako si, među ruševinama, pere leđa četkom – potvrdio je Reutersu svjedok nastanka jednog od Banksyjevih djela u ukrajinskom mjestašcu nedaleko od Kijeva. Sve se to događalo u vrijeme intenzivnih borbi između ukrajinske vojske i ruskih postrojbi.

Reuters

Upravo na temelju tih iskaza, podudaranja vremena nastanka pojedinih grafita diljem svijeta i praćenja kretanja aktivnijih grafitera u Britaniji, Reuters je zaključio da iza pseudonima stoji Robin Gunningham. Suočili su ga s nalazima i nizom pitanja o njegovu radu, no odgovor nije stigao. Banksyjeva organizacija Pest Control poručila je tek da je umjetnik “odlučio ne govoriti ništa”.

Njegov dugogodišnji odvjetnik Mark Stephens osporio je dio navoda i upozorio da bi objava identiteta mogla narušiti privatnost umjetnika, ugroziti njegov rad, pa čak i sigurnost. Dodao je kako anonimnost ima važnu društvenu ulogu jer omogućuje slobodu izražavanja bez straha od odmazde ili cenzure.

POČETAK ISTRAGE

Kada su se mural s kadom i druga Banksyjeva djela počela pojavljivati u Ukrajini, Reuters se zapitao tko je zapravo umjetnik i kako je uspio izvesti takvu akciju. Horenka se nalazi manje od osam kilometara istočno od Buče, gdje su ruske snage sedam mjeseci ranije ostavile najmanje 300 ubijenih civila.

– Zato smo krenuli utvrditi kako je Banksy to izveo – i tko je on zapravo, pišu Reutersovi reporteri Simon Gardner, James Pearson i Blake Morrison. Nekoliko tjedana kasnije, reporter Simon Gardner posjetio je Horenku s nizom fotografija grafitera za koje se često nagađa da bi mogli biti Banksy te ih pokazivao mještanima kako bi vidio prepoznaje li ga itko.

– Ubrzo smo doznali da je poznati britanski glazbenik – jedan od onih za koje se često šuška da bi mogao biti Banksy – viđen u Kijevu, što nam je otvorilo novu teoriju za istraživanje, piše.

Reuters je razgovarao s desetak insajdera i stručnjaka iz Banksyjeva kruga. Nitko nije želio govoriti o njegovu identitetu, ali su mnogi otkrili detalje o njegovu životu i karijeri.

– Analizirali smo i fotografije umjetnika, od kojih većina skriva njegovo lice, ali sadrži ključne tragove. Kasnije smo došli i do ranije neobjavljenih sudskih i policijskih dokumenata iz SAD-a.

Nakon što su se murali u Ukrajini pojavili, Banksy objavio je video na svom Instagramu potvrdivši da su radovi njegovi. Snimka je prikazivala i umjetnika u sivoj majici s kapuljačom u Horenki, ali snimljenog s leđa, tako da mu je lice ostalo skriveno.

Reuters

– Vratili smo se u selo u nadi da su mještani možda imali bolji pogled, pišu Reutersovi reporteri.

Među mogućim Banksyjima u Reutersovu seriji fotografija bio je Thierry Guetta, ulični umjetnik poznat pod imenom Mr. Brainwash. Guetta se pojavljuje u Banksyjevu dokumentarcu iz 2010. godine, nominiranom za Oscara, “Exit Through the Gift Shop”. Budući da je Francuz, a Banksy tvrdi da dolazi iz Bristola, činio se malo vjerojatnim kandidatom.

– Ipak, ideja da bi Banksy potajno ubacio samoga sebe u film uklapala bi se u njegov imidž šaljivdžije koji se skriva naočigled, piše Reuters.

Drugi kandidat, možda i glavni, bio je Robin Gunningham. Ovaj Bristolac “razotkriven” je kao Banksy još 2008. u listu The Mail on Sunday, koji je tvrdio da se njegova jednogodišnja istraga “najviše približila otkrivanju” umjetnikova identiteta. Ipak, ostavili su prostor za sumnju – na naslovnici je objavljena fotografija muškarca “za kojeg se vjeruje da je Banksy”. Kada se ta fotografija prvi put pojavila godinama ranije, umjetnikov menadžer tvrdio je da ne prikazuje Banksyja.

Treći umjetnik u nizu također je bio iz Bristola: Robert Del Naja, frontmen trip-hop sastava Massive Attack. Kao pionir grafita poznat pod imenom 3D, Del Naja je 2013. organizirao izložbu radova koje je radio za Massive Attack u londonskoj galeriji bivšeg Banksyjeva menadžera Stevea Lazaridesa. Škotski pisac je 2016. primijetio da su se neki Banksyjevi radovi pojavljivali na istim lokacijama i u vrijeme kada je Massive Attack upravo nastupao u tim gradovima.

– Stanovnica Horenke Tetiana Reznyčenko rekla nam je da je skuhala kavu dvojici muškaraca koji su izradili mural s kadom te da je obojicu vidjela bez maski. Dok smo na mobitelu listali fotografije iz niza, Reznyčenko je odmahivala glavom u znak negacije. No kada joj je pokazana jedna od fotografija, oči su joj se raširile, iako je i dalje tvrdila da nikada nije vidjela muškarca sa slike. Taj muškarac bio je Robert Del Naja, pišu Reutersovi reporteri.

UHIĆENJE U NEW YORKU

U rujnu 2000. galeristica Ivy Brown požalila se Steveu Lazaridesu i Banksyju na oglasni pano Tjedna mode koji je reklamirao odjeću Marca Jacobsa, na krovu svoje zgrade na Manhattanu i, kako je rekla, “nagrđivao” objekt. Banksy je danima promatrao oglas, a zatim ga prepravio slobodnom rukom – no policija ga je uhvatila prije nego što je završio rad. Sudski dokumenti pokazuju da je priznao djelo, platio kaznu i odradio društveno koristan rad.

Istragom je kasnije utvrđeno da je muškarac uhićen te noći bio Robin Gunningham, ime koje se više puta pojavljuje u policijskim zapisima. Time je potvrđena dugogodišnja sumnja da se iza pseudonima Banksy krije upravo on. Prije toga Banksy je boravio u hotelu Carlton Arms, gdje je oslikavao sobe i koristio ime “Robin Banks”, iz kojeg će nastati njegov umjetnički pseudonim. Njegova tadašnja partnerica svjedoči kako se njegovo ime postupno mijenjalo do konačnog identiteta.

Reuters

Zanimljivo, Gunningham se nikada ne pojavljuje u evidencijama putovanja u Ukrajinu, gdje su kasnije nastali poznati murali. To otvara pitanje tko je zapravo sudjelovao u njihovoj izradi. Jedan trag vodi prema mogućnosti da je umjetnik već ranije razmišljao o promjeni identiteta, što bi moglo objasniti kako je uspio ostati skriven. Cijeli slučaj pokazuje kako je Banksyjeva anonimnost, koja je počela kao način izbjegavanja policije, s vremenom postala ključni dio njegova umjetničkog identiteta.

U godinama nakon uhićenja u New Yorku, Banksy postao je fenomen. Njegovi radovi bili su posvuda. Nitko nije znao tko je on, a mnogi u svijetu umjetnosti očajnički su željeli to otkriti.

No 2004. njegova je anonimnost gotovo bila razotkrivena nakon sukoba s jamajčanskim fotografom Peterom Deanom Rickardsom. Rickards je radio za diskografsku kuću Wall of Sound, s kojom je Banksy bio angažiran na izradi omota albuma. Susreli su se u Kingstonu kako bi surađivali, no suradnja je završila loše.

“Ono čemu se protivimo”, napisao je Rickards na svojoj internetskoj stranici u objavi koja je kasnije uklonjena, “jesu ljudi poput Banksyja koji okolo prosipaju pseudo-humanitarne besmislice kako bi objasnili svoju ‘umjetnost’.” Dodao je da je Banksy “tek wannabe punk ‘stencilist’ s glavom zabijenom duboko u vlastitu zadnjicu”.

Rickards nije otkrio Banksyjevo pravo ime, ali je objavio 21 fotografiju snimljenu na Jamajci, od kojih 14 prikazuje umjetnika iz različitih kutova. Jedna od tih fotografija objavljena je u srpnju 2004. u londonskom Evening Standardu pod naslovom: “Napokon razotkriven”. No novine nisu imale njegovo pravo ime, a postojala je i sumnja je li osoba na fotografiji doista Banksy. Njegov tadašnji menadžer Steve Lazarides to je odlučno demantirao, tvrdeći da je riječ o “nekom drugom”. Kasnije je za Reuters rekao da vjerojatno nije ni vidio fotografiju prije nego što je dao izjavu.

Rickards je preminuo 2014. godine. Nije jasno što je izazvalo njegov sukob s Banksyjem, ali njegove fotografije ne ostavljaju mnogo dvojbe. Usporedbom s drugim snimkama iz Lazaridesovih knjiga te s videozapisima intervjua koje je Banksy davao krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, Reuters je zaključio da je riječ o istoj osobi.

UNDERGROUND KOLEKTIV

Analiza fotografija pokazuje da je Banksy često nosio narukvicu i sat – uvijek na lijevoj ruci. Imao je smeđu, razbarušenu kosu, nosio je naočale i naušnicu u lijevom uhu. I Rickards i Lazarides zabilježili su i prepoznatljivu tetovažu na njegovoj lijevoj podlaktici. U srpnju 2008. The Mail on Sunday objavio je opsežnu istragu o Banksyju. Pozivajući se na anonimni izvor, list je prvi put identificirao muškarca s Rickardsovih fotografija kao Robina Gunninghama, umjetnika iz Bristola rođenog 1973. godine koji je pohađao Bristol Cathedral School.

Reuters

Arhivirani primjerci školskog časopisa The Cathedralian sadrže brojne reference na Gunninghama, uključujući i strip koji je nacrtao kao jedanaestogodišnjak. Kasnije je osvajao školske nagrade za umjetnost, a hvaljen je i zbog glumačkih sposobnosti i sportskih uspjeha. U školskom komadu pokazivao je “scensku prisutnost”, a kao vratar hokeja na travi bio je pohvaljen zbog “spektakularnih obrana”.Okretan umjetnik s izraženom teatralnom crtom – upravo su to osobine koje će kasnije definirati Banksyja, identitet koji je Gunningham, prema mnogima, preuzeo.

Riječ je o uličnom umjetniku koji je rođen 1973. ili 1974. godine u Bristolu, u obitelji srednje klase koji je već kao tinejdžer bio vrlo aktivno uključen u grafitersku scenu Bristola. U to je vrijeme bio dio underground kolektiva poput DryBreadZ Crew, a grafite je radio preko kartonske šablone. I to iz jednostavnog razloga, ova tehnika mu je omogućila da djelo nacrta u nekoliko minuta, dok ga policija ne opazi.

Ono po čemu su Bankyjevi radovi odudarali od “običnih” grafita bile su teme. Dok su ostali ulični umjetnici ispisivali parole ili crtali generičke slike, Banksyjevi radovi uvijek su bili politički i socijalno obojeni, predstavljali su kritiku vlasti, kapitalizma i društvenih nepravdi. Mediji su tijekom devedesetih godina počeli primjećivati ove grafite koji su se sve češće pojavljivali na pročeljima zgrada u Bristolu i južnoj Engleskoj, da bi nakon 2000. glavni “poligon” preselio u London. Bilo je očito kako je Banksy, kojemu nitko u to vrijeme nije znao pravo ime, preselio u glavni grad.

Upravo u to vrijeme, s Banksyjem u kontakt dolazi Steve Lazarides, novinar koji je pratio umjetničku scenu Londona, i u to vrijeme postaje jedini čovjek koji zna tko se krije iza pseudonima Banksy. Lazarides postaje Banksyjev “most sa svijetom”, čovjek koji prenosi poruke i komunicira s javnošću, ali počinje i organizirati prve samostalne izložbe umjetnika koji je dio svojih radova počeo crtati i na papiru. Tako je već 2002. Banksyju organizirao “Turf War”, prvu samostalnu izložbu u Londonu koja je uključivala grafite i Banksyjeve instalacije.

MEDIJSKA EKSPLOZIJA

I tada kreće doslovno medijska eksplozija. Banksyjevi radovi počinju se pojavljivati globalno, u Londonu, New Yorku, Parizu, a njegove slike i murali počinju se virtualno širiti. O njegovim radovima raspisuju se blogovi i časopisi, a mediji se utrkuju tko će prije doznati identitet umjetnika čiji provokativni grafiti postaju novi oblik umjetnosti. No to ne ide jednostavno jer Banksy čuva svoju anonimnost. Prije svega zbog zaštite od zakona. Njegovi su grafiti često ilegalni, a šteta na tuđoj imovini poput pročelja zgrada predstavlja kazneno djelo koje bi ga moglo odvesti iza rešetaka.

No, paralelno uz grafite koji niču na pročeljima poznatih zgrada, Banksy sve češće stvara i grafite na papiru koje Lazarides nudi kupcima preko renomiranih londonskih galerija. Sve su one bile više nego spremne ponuditi kupcima djela misterioznog, anonimnog uličnog umjetnika koji je protresao umjetničku scenu Londona. Banksyjevi crteži na papiru počinju dosezati sve veće i veće iznose, u vrijednostima od nekoliko desetina tisuća do nekoliko stotina tisuća funti. I svi su crteži rasprodavani u rekordno kratkom roku, čim bi se pojavili na tržištu.

Reuters

Pomama za Banksyjevim radovima postala je toliko velika da su priliku uočili i vlasnici zgrada na kojima je Banksy “odrađivao” svoje crteže. Doslovno su rezali komade zida na kojima se nalazio grafit da bi ih potom prodavali zainteresiranim kupcima kojih nije manjkalo. No cijena ipak nije bila toliko velika kao za crteže na papiru. Naime, svaki “papirni” grafit nosio je Lazardesov certifikat originala, dok za grafite na zidu takve dokumente nisu izdavali. Ipak, ni za “zidna djela” nije ponestajalo kupaca, pa bi grafiti na zgradama ostajali vrlo kratko po crtanju. Nakon Banksyja dolazili su majstori s brusilicama koji su pažljivo vadili djela koja su odmah išla na licitaciju.I svo to vrijeme dok su se grafiti prodavali u galerijama i na zidovima, Banksy je ostao tajanstven – umjetnik iz sjene koji je promijenio pravila igre.

Suradnja Lazaridesa i Banksyja trajala je do 2010. godine, kada je došlo do njenog prekida. Nitko ne zna zbog čega je ovaj odnos prekinut, ali Banksyjeva djela tada se više nisu prodavala za stotine tisuća funti, već za milijune. Grafit “Devolved Parliament”, koji prikazuje britanski parlament pun majmuna prodan je za 12,2 milijuna dolara, a Banksyjev “Game Changer”, posvećen medicinskim radnicima tijekom pandemije postigao je na aukciji čak oko 23 milijuna dolara. I vjerojatno je podjela zarade utjecala na prekid suradnje Banksyja i njegova agenta. No odnosi između njih dvojice nisu bili pokidani.

Banksy je, naime, osnovao organizaciju Pest Control Office na koju je Lazarius “prenio” svoje ovlasti autentifikacije Banksyjevih djela. A Pest Control, nazvan tako jer su Banksyju česti motivi i štakori, počeo je s organizacijom aukcija u to vrijeme još neidentificiranog grafitera. I tu Banksy unosi dodatna iznenađenja.

PAPIRANTI REZANCI

Njegova slika “Girl with Baloon”, tijekom aukcije u londonskom Sothebyju postigla je cijenu od 1,3 milijuna dolara. No kada je udarac čekića označio prodaju, a djelo dobilo vlasnika, istoga trenutka slika je počela kliziti iz okvira prolazeći kroz rezač papira skriven u drvenom okviru. Desetine posjetitelja aukcijske kuće koji su se do prije nekoliko minuta natjecali ističući ponude gledali su zapanjeno kako slika postaje niz papirnatih rezanaca. Slika je izrezana do polovine, ostavši visjeti na okviru u kojega je Banksy skrio rezač i aktivirao ga daljinskim putem.

Trgovac umjetninama Casterline bio je na aukciji i sjeća se trenutka kada je skriveni rezač počeo pištati. Izvadio je mobitel kako bi snimio fotografije.

– Nažalost, jedna je osoba stajala ispred mene, rekao je, zaklanjajući pogled. Bio je to neobično odjeven muškarac s velikim šalom oko vrata i debelim naočalama. Neobično, taj čovjek nije gledao kako se slika reže, nego je promatrao reakcije publike. Tek kasnije, pregledavajući snimke, Casterline je primijetio da naočale tog muškarca imaju ugrađenu malu kameru u mostu. Banksy je kasnije objavio video tog performansa, uključujući i snimke zapanjene publike.

Nakon što je vidio fotografiju Robina Gunninghama iz 2004., Casterline je “prilično siguran” da je riječ o istoj osobi, samo mršavijoj i starijoj. Casterline i dalje posjeduje te fotografije, ali ih drži u privatnosti, osim malog izreza naočala koji je podijelio s Reutersom. Time je ponovio stav koji dijele mnogi iz Banksyjeva kruga – prijatelji, suradnici, kolekcionari i kritičari.

– Ne želim biti onaj koji će razotkriti Banksyja, rekao je.

Iako se na prvi pogled činilo kako je oštetio kupca uništivši mu sliku plaćenu preko 1,3 milijuna dolara, stvarnost je sasvim suprotna. Slika, odnosno instalacija koja je sada uključivala i okvir sa skrivenim rezačem, odmah je dobila naziv “Love is in the bin” (Ljubav je u kanti za smeće), a nekoliko godina kasnije vlasnik ju je prodao za više od 24 milijuna dolara. Pokazalo se to kao odlična investicija.

Pitanje je sada što će se dogoditi s Banksyjem kada mu je otkriven identitet. Njegova anonimnost odavno je prevladala potrebu zaštititi se od zakona i prerasla u dio imidža kojega je ovaj umjetnik njegovao. Ogromne cijene njegovih djela proizilazile su iz kombinacije mita i umjetnosti, no sada je mit razbijen. Dio magije je nestao, a tržište bi moglo reagirati korekcijom cijena njegovih slika. Jer jedino kod Banksya je vrijedilo – što je umjetnik manje poznat, to su njegova djela skuplja.

Infobox (Anterfile):
Njegov utjecaj nadilazi tržište – pomogao je legitimizirati ulično slikarstvo kao oblik visoke umjetnosti i otvorio put brojnim novim umjetnicima

ROBIN GUNNINGHAM

Iako nikada nije službeno potvrđeno da je Robin Gunningham zapravo Banksy, niz novinarskih i znanstvenih istraživanja tijekom posljednjih petnaestak godina dodatno je učvrstio tu tezu.

Sve je počelo još 2008. godine, kada je britanski list The Mail on Sunday objavio fotografiju muškarca sa sprejevima snimljenog na Jamajci. Njegovi poznanici ubrzo su ga identificirali kao Gunninghama, a bivši školski kolege opisivali su ga kao iznimno talentiranog crtača koji je već u mladosti pokazivao sklonost uličnoj umjetnosti.

Teorija je dobila i znanstvenu podlogu 2016. godine, kada su istraživači sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu proveli analizu tzv. geografskog profiliranja. Uspoređujući lokacije Banksyjevih murala u Londonu i Bristolu s adresama povezanim s Gunninghamom, utvrdili su značajnu statističku podudarnost. Objavljivanje studije ubrzo je zaustavljeno nakon pravnih intervencija Banksyjevih odvjetnika, što je samo dodatno raspirilo sumnje.

Novi val interesa pojavio se 2024. godine. Svjedoci su tada tvrdili da je muškarac nalik Gunninghamu viđen u blizini novog murala u sjevernom Londonu, dok su mediji istodobno izvijestili kako se ime Robin Gunningham pojavljuje u sudskom postupku u kojem je »Banksy« naveden kao tužena strana.

UMJETNIČKI STIL I TEME

Banksy koristi šablone i jednostavne, snažne vizuale kako bi kritizirao kapitalizam, rat, konzumerizam i nadzor države. Njegov rad spaja humor i ironiju s moralnim i političkim porukama, često reagirajući na aktualne događaje. Murali poput There Is Always Hope i The Son of a Migrant from Syria kombiniraju emotivnu jasnoću i društvenu oštrinu.