ZAGREB » Hrvatska akademska zajednica bogatija je od ovoga tjedna za 36 akademika. Na svečanosti koja je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti okupila niz osoba iz političkog, kulturnog, gospodarstvenog i znanstvenog života novim akademicima proglašeni su: Mladen Žinić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Ferdo Bašić u Razredu za prirodne znanosti, Vjekoslav Jerolimov i Slobodan Vukičević u Razredu za medicinske znanosti, Jakša Fiamengo, Mladen Machiedo, Dubravka Oraić-Tolić i Josip Užarević u Razredu za književnost, Mladen Obad-Šćitaroci i Zlatan Vrkljan u Razredu za likovne umjetnosti i Zoran Juranić u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. 

   Novi dopisni članovi su Robert Badinter, Andro Mikelić, Igor Štagljar, Antun Tucak, Johannes Reinhart, Rainer Grübel i Odd Magnus Faltinsen, a članovima suradnicima postali su Pero Aračić, Nella Lonza i Robert Matijašić u Razredu za društvene znanosti, Goran Durn, Ivona Marasović, Miljenko Kapović i Mario Šlaus u Razredu za prirodne znanosti, Dražen Matičić u Razredu za medicinske znanosti, Mario Brdar, Anđela Frančić, Dubravka Sesar i Mateo Žagar u Razredu za filološke znanosti, Darko Gašparović, Miro Gavran i Julijana Matanović u Razredu za književnost te Vjera Katalinić u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Ponovo su za članove suradnike HAZU izabrani Josip Lisac u Razredu za filološke znanosti i Tomislav Filetin u Razredu za tehničke znanosti. 

   – Tijekom protekle 153 godine, koliko HAZU djeluje kroz povijest u sastavu niza država, osnovna nit vodilja te institucije bilo je čuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta, rekao je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić u uvodnom govoru istaknuvši da je ovo prvi put da novi akademici ulaze u HAZU otkada je Hrvatska ravnopravna članica Europske unije. 

   – Akademici trebaju biti uzor i inspiracija drugima, a snaga Akademije je u sinergiji i multikompetentnosti. U okolnostima krize, poremećenog sustava vrijednosti, narušavanja autoriteta i nepovjerenja u institucije, HAZU je referentno mjesto gdje prevladava glas razuma, uravnoteženosti i staloženosti, naglasio je prvi čovjek HAZU-a. 

   Istaknuo je također da je među jedanaest redovitih članova samo jedna žena, no procjenjuje da će, s obzirom na to da je među članovima suradnicima 40 posto žena, Akademija dugoročno imati više žena. U ime svih novoizabranih akademika, govor je održala jedina novoproglašena akademkinja Dubravka Oraić Tolić, književna teoretička, pjesnikinja i prevoditeljica, te zahvalila na priznanju iskazanom izborom u »najugledniju hrvatsku kulturnu ustanovu«. 

   No pridodala je ona, kako je ujedno i obveza da svojim znanstvenim, umjetničkim i javim djelovanjem pridonesu izgradnji Akademije »najvišega društvenog i moralnog autoriteta u Republici Hrvatskoj«. 

   Novoizabrani članovi ušli su u HAZU u godini triju obljetnica: 130. godišnjici otvorenja Akademijine palače i Strossmayerove galerije starih majstora, 80. godišnjicu dolaska Bašćanske ploče izložene u atriju palače te 20. godišnjicu osnutka Zaklade HAZU, koja je do sada financirala 1185 projekata i izdala više od 500 knjiga s 14,2 milijuna kuna. Od početka ove godine HAZU je imao 67 simpozija i okruglih stolova, 35 izložbi, 34 predavanja, 27 promocija knjiga i pet koncerata te objavio 74 edicije.