U novoj verziji Rječnika došlo je do redefinicije pa se za obitelj navodi da je to »zajednica jednog ili obaju roditelja i djece«, a ne kao dosad »bračnog para s djecom ili bez djece«
Proteklih dana u slovenskom tisku, a vijest je prenijela i Hina, moglo se pročitati da je slovenska udruga bliska Katoličkoj crkvi pozvala svoje članove da otkažu narudžbe za novi »Rječnik slovenskog književnog jezika« jer on po njihovoj ocjeni zagovara radikalnu redefiniciju pojma obitelji.
Udruga pod nazivom Zavod za obitelj i kulturu života pozvala je javno svoje članove i simpatizere da otkažu narudžbe za taj rječnik. Spomenuta udruga tvrdi da će oni koji kupe rječnik time zapravo financijski poduprijeti zagovornike radikalne rodne teorije obitelji s kojima se Crkva ne može složiti. Za razliku od prijašnjeg izdanja rječnika, u kojemu je obitelj bila opisana kao »bračni par s djecom ili bez djece«, u novoj je verziji došlo do redefinicije pa se za obitelj navodi da je to »zajednica jednog ili obaju roditelja i djece«. U Zavodu za obitelj i kulturu života smatraju da je riječ o ideološki spornoj definiciji do koje je došlo pod utjecajem radikalnih organizacija i njihovih aktivista koji su zagovornici rodne teorije o obitelji i pravima istospolnih osoba, dok autori rječnika to negiraju. Navodni radikalni aktivisti koje spominje udruga nisu nam ništa diktirali – kazao je za »Delo« lingvist Kozma Ahačič, jedan od autora osuvremenjene verzije rječnika slovenskog jezika. On kaže da su se o novoj definiciji pojma obitelji jezikoslovci samo konzultirali sa stručnjacima za to područje.
Na Wikipediji pod pojmom porodica misli se na grupu ljudi koji dijele zajedničke vrijednosti i imaju zajedničke ciljeve, te obično žive u istoj kući, stanu, prebivalištu. Svi članovi domaćinstva koji su pod jednim krovom su porodica. To je i grupa ljudi koji imaju zajedničke pretke, zajedničko podrijetlo. Prema Wikipediji, obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije. Obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. Obitelj mogu sačinjavati i članovi koji nisu nužno u krvnom srodstvu, primjerice prilikom usvajanja djece. U obitelj spadaju: roditelji, djeca, unuci, djedovi i bake, odnosno svi koji su rođeni u obitelji i svi koji su postali članovi obitelji sklapanjem braka. U zapadnom svijetu, mnoge funkcije koje je tradicionalno obavljala obitelj, preuzimaju državne ustanove poput vrtića i staračkih domova.
Krvno srodstvo
Ova tema potaknula nas je da provjerimo kako po pitanju definicije obitelji stoje neki hrvatski i rječnici većih europskih jezika. Za primjer smo uzeli »Rječnik hrvatskoga jezika« Vladimira Anića. U izdanju toga rječnika iz 1991. godine ponuđena su dva značenja riječi obitelj: 1. zajednica roditelja i djece, 2. zajednica roditelja s djecom i drugima u istom kućanstvu. U izdanju iz 2007. obitelj je temeljna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga srodnika, obično roditelja i njihove djece. »Hrvatski jezični portal« predlaže sljedeća objašnjenja obitelji: temeljna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga srodnika; obitelj roditelja i njihove djece; porodica, familija; zajednica (ljudi, stvari i sl.); nuklearna obitelj – obitelj koja se sastoji od roditelja i djece (za razliku od šire obitelji patrijarhalnog i zadružnog tipa).
U engleskom Dictionary.com pod pojmom »family« razlikuju se tradicionalna obitelj i ona s jednim roditeljem. Prema tradicionalnoj definiciji, obitelj je osnovna jedinica društva koju čine roditelji i njihova djeca, dok se pod »a single-parent family« misli na društvenu jedinicu u kojoj se jedna, a moguće je i više odraslih osoba zajednički brine za djecu. U jednom od online rječnika talijanskoga jezika važan je faktor krvnog srodstva, pa se obitelj definira kao zajednica osoba povezanih krvnim vezama i osjećajem pripadnosti. U jednom od rječnika francuskoga jezika pojam obitelj nalazimo u značenju zajednice koju čine otac, majka i djeca.
Savršeno društvo bez braka
Obiteljski zakon također regulira i učinke izvanbračne zajednice između (jednog) neoženjenog muškarca i (jedne) neudane žene, ako je u njoj rođeno dijete ili ako ona potraje duže od tri godine. (čl. 3.) – podaci su koji se mogu naći na Wikipediji. Prema tradicionalnom gledanju »obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica«. Sukladno takvim stajalištima, društvo postoji stoga što postoje obitelji – prava društva i države su samo posljedica postojanja obitelji i stoga je obitelj od njih važnija: »Nije obitelj radi društva, nego je društvo radi obitelji.« S druge strane, feministički i LGBT intelektualci okupljeni oko »rodnih studija« imaju ambivalentan odnos prema braku i obitelji: makar feministički mislioci već dugo sagledavaju brak kao glavni izvor opresije nad ženama, feministice (i feministi) često sklapaju brakove. Odnosi između muškaraca i žena u tim se brakovima u manjim detaljima razlikuju od odnosa kakvi su u istim zemljama uobičajeni među bračnim drugovima koji nisu feministi. Feministice uglavnom podržavaju zahtjev mnogih LGBT aktivista da se zajednice dvije osobe istog spola koje održavaju seksualne odnose zakonom stavi na pravnu razinu istospolnog braka. Premda u zemljama u kojima je takvo što omogućeno ima homoseksualaca koji svoje zajednice registriraju kao brakove te održavaju svečane svadbe, neki LGBT aktivisti takav zahtjev sami iskazuju kao – subverziju, te znaju reći da su njihovi zahtjevi u konačnici usmjereni prema potpunom ukidanju braka kao institucije – što bi prema ideji koju dijele s mnogim feministicama ostavilo mogućnost formiranju jednog boljeg društva u cjelini. Prema stavu LGBT i feminističkih intelektualaca, brak je plod miješanja države u privatnost, te se eventualno mogu ublažiti njegove loše društvene posljedice. Savršenije bi društvo, prema njima, bilo ono u kojem braka uopće ne bi bilo. Obitelj kakvu zamišljaju bila bi sačinjena od djeteta, te jedne ili nekoliko odraslih osobe koje su na dulje ili kraće vrijeme preuzele odgovornost za dijete. Točnog nacrta kako bi se država povukla iz miješanja u privatnost i takve zajednice još nema. Za sada nitko ne tvrdi da bi država posve trebala napustiti brigu za djecu, pa je očito da bi se i u slučaju ostvarivanja feminističkog/LGBT ideala država nekako morala miješati u privatnost osoba koje žive s djecom. Kao što vidimo, definicije i poimanja obitelji su različite, pa bi možda i rječnici trebali uvažiti te različitosti koje postoje u životu. To nije stvar ideologije, već stvar izbora pojedinca. A riječi su inače neutralne, ni »dobre« ni »loše«, pa prema tome svakoj treba dati pravo glasa – premda u društvu to i nije uvijek baš tako.
