NAJAVA POVRATKA

Novi ciklus radova Vedrana Ružića: Pronalaženje spasa i dubljeg značenja u ludilu tišine

Davor Hrvoj

Foto: N. ALAVANJA

Foto: N. ALAVANJA

Budući da je nerijetko motiv za stvaranje umjetnicima sam život, ne čudi da je Ružić nadahnuće pronašao u novonastaloj situaciji, privikavanju na nju, vraćanju u mirnu stvarnost kućnog ateljea, zimskoj mirnoći Liburnije i općem nedostatku umjetničkih aktivnosti



Vrijeme pandemije posebno teško podnose umjetnici, jer njihovo se djelovanje zasniva na komunikaciji s publikom. To im je važno zbog prezentacije svojeg stvaralaštva, što su preselili u virtualni svijet, ali i financijskog učinka koji se sveo tek na potpore namijenjene njihovom preživljavanju. U toj situaciji svatko se snalazio kako umije, a često smo čuli savjete da je to vrijeme najbolje iskoristiti za kontemplaciju, usavršavanje, promišljanje vlastite umjetnosti i rad na djelima koja će, svi se nadaju, jednom moći biti prezentirana ljubiteljima umjetnosti.


Zabranjene melodije


Na taj je način razmišljao riječki likovni i glazbeni umjetnik Vedran Ružić. Zatvorio se u svoju kućicu u šumi iznad Opatije, »okružio bodljikavom žicom«, prograsio samokarantenu i primio se posla. Budući da je nerijetko motiv za stvaranje umjetnicima sam život, ne čudi da je nadahnuće pronašao u novonastaloj situaciji, privikavanju na nju, vraćanju u mirnu stvarnost kućnog ateljea, zimskoj mirnoći Liburnije i općem nedostatku umjetničkih aktivnosti.


Tako je početkom veljače, nakon povratka s umjetničke rezidencije u Berlinu, započeo stvarati seriju radova nadahnutih TIŠINOM, koje je nazvao »Forbidden Melody«. Povrh toga, pandemija koja se tada već opasno približila i potpuno nas zatvorila u svoje domove i umove dodatno ga je usmjerila da tišini pridruži i temu IZOLACIJE. U skladu s tim koncept je razvijao promišljajući uz to usko vezane teme cenzure, šutnje, kontroliranosti, zarobljeništva u vlastitim domovima, strpnjenja, iščekivanja, emigracije i zabranjenih melodija. Za izradu je koristio isključivo materijale koje je pronašao u skučenom prostoru u kojem je proveo izolaciju, uglavnom u stanu i podrumu. Reciklirao je stare prozorske škure, drvene police koje je oslikavao, stare knjige, opuške s poda, stare žice s glazbala…




Tehnike koje je koristio u stvaranju spomenutih djela također je prilagođavao novonastaloj situaciji. Primjerice, uljanim bojama slikao je na odbačenim drvenim podlogama, a akrilnim je bojama preslikavao već korištena platna zbog trenutne nemogućnosti nabavke novih, dok je recikliranjem drvene stolarije izrađivao rame na koje je zatezao plahte koje su mu služile za slikanje. Za instalacije, kao i intervencije u prostoru, koristio je betonske blokove, bodljikavu žicu te drvene izrezbarene škure.


Bodljikava žica


Uz to kritički se izrazio prema anomalijama u društvu uzrokovanim kratkoročnim interesima pohlepnih pojedinaca. Naime koristio je neke materijale koje je, kako kaže, sačuvao za »crne dane« – nekoliko vreća cementa i pjeska kao nezaobilazni materijal kritike na današnje društvo u kojem ubrzano dolazi do pretjerane izgradnje gdje beton postaje ultimativno sredstavo apartmanizacije, što je posebno vidljivo u turističkim mjestima poput Opatije u kojoj Ružić živi i koja je, kako kaže, pod »opsadom« novoizgrađenih »betonskih čudovišta«.


Kako Ružić kaže, radovi iz ciklusa »Forbidden Melody« obilježavaju pomirenje sa svijetom koji smo naglo doživjeli kao zarobljeništvo u »četiri zida«, kao zabranjenu melodiju koja se ne smije svirati ili kao zid koji ne možemo pomaknuti. U tom ludilu tišine, izolacije, cenzure, bodljikave žice, moramo pronaći spas i dublje značenje. U njima se često provlači motiv bodljikave žice, jer slaganjem ritma linija s bodljikama dobiva se nešto nalik notnome zapisu.


Cilj svakog umjetnika je postizanje slobode. Vedran je oslobođenje i rezanje bodljikave žice dočekao s prvim mjerama koje su omogućile ponovno djelovanje umjetnika u javnim prostorima. Odmah je dogovorio izložbe i koncerte. U Opatiji je 18. svibnja sudjelovao na jednodnevnoj izložbi pod nazivom »Čuvari plaže«, gdje je, uz nekoliko drugih umjetnika, pod vodstvom likovnog umjetnika i kritičara Vladimira Gudca, prezentirao svoj rad i izveo intervenciju u prostoru uz stometarsku bodljikavu žicu koju je isti dan uklonio.


Od 1. lipnja u zavičajnom muzeju Buzet bit će otvorena Ružićeva samostalna izložba »Forbidden Melody« s novim radovima, koja će potrajati do 19. lipnja; u riječkoj galeriji Kortil sudjeluje na zajedničkoj izložbi pod nazivom »Neizvjesna izložba«, koja će biti otvorena do 13. lipnja, a u pulskom Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Istre njegovi će radovi biti izloženi na zajedničkoj izložbi »Umjetnost i politika«, koja će biti otvorena 5. lipnja. Također, 7. lipnja u pazinskom Kaštelu umjetnik će predstaviti svoj konceRtualni projet »Libertin«, koji donosi spajanje umjetnosti – jazz glazbe i suvremenog plesa.