Miro Gavran novi je predsjednik Matice hrvatske, izabran u studenom prošle godine. Na čelnom mjestu Matice hrvatske naš sugovornik nalazi se u godini u kojoj ona obilježava 180 godina postojanja; utemeljio ju je, tada kao Maticu ilirsku, 10. veljače 1842. grof Janko Drašković. Brojne su teme o kojima bi valjalo porazgovarati, no zadržali smo se na aktualnim pitanjima.

Miro Gavran tako nam odgovara koji su mu planovi kao novom predsjedniku i na koji će način biti obilježena velika godišnjica. Pitamo i o financiranju Matice i velikom broju izdanja koja stoje u skladištima. Na kraju, tu je i optužnica koja je potvrđena 25. studenoga 2019. godine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu protiv dugogodišnjeg bivšeg glavnog tajnika Matice Zorislava Lukića i Matice hrvatske kao pravne osobe zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine za pribavljenu dobit Matici hrvatskoj od oko 220 tisuća kuna. Rasprava je održana u četiri navrata, a iduća je određena za 10. ožujka.

Uvođenje novina

Nezahvalno je odgovarati na ovako općenito pitanje, ali na koje ćete aktivnosti Matice staviti naglasak kao novoizabrani predsjednik?

– Ne odustajući ni od jedne ranije dogovorene i osmišljene aktivnosti u ovoj godini, uznastojat ćemo uvesti neke novine. Pokrećemo Matičin Podcast u želji da se približimo javnosti i lakše uzajamno povežemo s našim brojnim ograncima u Hrvatskoj, BiH i diljem svijeta, pokrećemo tribinu pod nazivom »Sučeljavanja u Matici hrvatskoj« na kojoj ćemo tematizirati uvođenje eura, sigurnosni aspekt migracijske politike, demografska gibanja u Hrvatskoj, položaj Hrvata u BiH i sve bitne društvene teme i probleme. Organizirat ćemo i Sajam Matičinih knjiga u Zagrebu na kojem će se sa svojim izdanjima predstaviti i svi naši ogranci koji požele doći.

Predstavite nam neke od glavnih programa koji su planirani za veliku 180. obljetnicu.

– Napravit ćemo prezentacije Matice hrvatske po fakultetima u zemlji i inozemstvu, organizirati centralnu proslavu 21. veljače u zagrebačkom HNK-u, u listopadu organizirati simpozij »Matičini predsjednici« od grofa Janka Draškovića pa sve do Vlade Gotovca. Nećemo tematizirati žive Matičine predsjednike. Imat ćemo izobilje aktivnosti po ograncima i u Zagrebu po našim odjelima, a tiskat će se i poštanska marka kojom će se označiti ova važna obljetnica.

Novi oblici financiranja

Prema revizorskom izvješću objavljenom na stranicama MH-a za 2020. godinu, godišnji prihod Matice bio je oko 8,9 milijuna kuna, a više od 6 milijuna kuna došlo je iz državnog proračuna. Takva je situacija bila i prethodnih godina, prije nego što ste izabrani za predsjednika. Što mislite o takvom financiranju Matice? Hoćete li tražiti način da se Matica više osloni na druge izvore financiranja?

– Čim smo krenuli u proces primopredaje, naručili smo i novo revizorsko izvješće, što nadgleda naš novi glavni tajnik Marijo Dominiković, inače vrsni ekonomist. Namjera nam je ustanoviti točno stanje stvari, a tu prvenstveno mislimo na velike zalihe knjiga koje su otisnute u protekla tri desetljeća, pa sada moramo iznaći način kako ih plasirati. Bitno nam je otvoriti se i novim oblicima financiranja. Stoga uvodimo zlatne, srebrne i brončane donatore, okrećemo se financiranju iz nacionalnih fondova i sredstava EU-a, kod kapitalnih ulaganja, što će biti slučaj s našom zgradom u Zagrebu koja je poprilično nastradala u potresu, a koja je dotrajala i zbog starosti.

Mislite li da velik prihod iz državnog proračuna ponekad »smeta« Matici da kritizira vladajuće kada je to potrebno?

– Ma kakvi. Matica ima četiri tisuće članova, a samo trideset zaposlenika u Zagrebu, dakle manje od 1 posto Matičara je na plaći, a održavanje naše zgrade i stotine programa i izdanja imaju svoju cijenu. Od 25 članova Glavnoga odbora i Predsjedništva samo je jedan čovjek zaposlen u Matici, svi mi ostali smo volonteri. Dakle puno smo slobodniji u odnosu na državu nego zaposlenici bilo kojeg gradskog ili nacionalnog teatra u zemlji, ili muzeja ili knjižnice, pa svejedno nastaju predstave bez cenzure, kao što bez cenzure i autocenzure mi tiskamo knjige i časopise, a sada planiramo organizirati i poprilično aktualne i provokativne tribine i okrugle stolove.

Zalihe knjiga

I sami ste spomenuli velike zalihe knjiga, što se navodi i u spomenutom revizorskom izvještaju. Oko 17,7 milijuna kuna odnosi se na zalihe od izdavačke djelatnosti. Revizori pišu kako se nisu mogli uvjeriti u njihovu nadoknadivost. Koliko mislite da će Matica u godinama koje dolaze uspjeti prodati spomenute knjige i publikacije? Na koji ćete način te podatke uzeti u obzir pri planiranju izdavačke djelatnosti Matice?

– Upravo zbog ovoga što sada spominjete ovih tjedana radimo na novoj strategiji naše izdavačke djelatnosti, od zaprimanja rukopisa, procjene njegove kvalitete, do njegova tiskanja, promidžbene kampanje i prodaje. Mislim da smo tu desetljećima imali staromodan ili pasivan pristup, stoga ovih dana radimo na tome da na drukčiji način osmislimo izdavački plan i plasman knjige do čitatelja. Neke od naših knjiga proteklih godina smo donirali institucijama koje skrbe za hrvatsku kulturu i obrazovanje, a to ćemo činiti i u budućnosti.

Sudski postupak

U tijeku je postupak protiv dugogodišnjeg bivšeg glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i Matice hrvatske kao pravne osobe za utaju poreza ili carine za pribavljenu dobit Matici hrvatskoj od oko 220 tisuća kuna.

– Gospodin Lukić i Matica hrvatska pozvani su na ročište zakazano za 10. ožujka ove godine. Pošto se sve odnosi na događaje iz razdoblja od 2006. do 2010. godine, kada većina nas iz Predsjedništva nismo bili u upravnim tijelima Matice hrvatske i ne znamo detalje, zamolili smo odvjetnika koji je upućen u taj postupak da nas upozna sa svojim saznanjima, prije samoga ročišta. Susret s odvjetnikom planiran je ovih dana. Prije toga i prije konačne presude suda niti mogu niti smijem komentirati postupak koji je u tijeku.

Časni sud Matice hrvatske već je odlučivao o članstvu Zorislava Lukića 2019. godine u Matici. Bilo je govora da će biti izbačen, no očito nije, budući da je bio kandidat za gospodarskog tajnika prethodnog predsjednika MH-a i vašeg protukandidata Stipu Boticu. Hoćete li kao novi predsjednik inicirati da Časni sud ponovo odlučuje o članstvu Zorislava Lukića?

– Sud časti Matice hrvatske svojedobno je donio odluku o isključenju Lukića, koju je Glavni odbor preimenovao u opomenu, a odluka Glavnog odbora je konačna jer je on najviše tijelo Matice između dviju Skupština. Tako je po Statutu Matice i time je taj slučaj o kome se izjašnjavao Časni sud zaključen. Kao što na redovnom sudu nakon pravomoćne presude ne možete imati novo suđenje, tako je i kod nas sve definirano našim statutom koji se zove Pravila MH-a i niti jedan predsjednik ili potpredsjednik Matice hrvatske ne može donositi odluke koje bi bile u suprotnosti sa statutom.