Prihvatimo li kao nedvojbeno točnu čuvenu rečenicu po kojoj glazba počinje tamo gdje prestaju riječi, onda je jasno da je o glazbi teško pisati, pogotovo želite li napisati – roman o glazbi. I to – rock glazbi.

A mladoj hrvatskoj književnici Vlatki Basioli (Zadar, 1985.) to je uspjelo. Istina, recept za uspjeh u slučaju njenog debitantskog romana uključuje itekako osjetne sastojke društvenog romana i obiteljske drame, ali »Majka distorzije« ipak je u ponajvećoj mjeri roman o opsjednutosti (rock) glazbom i mogućnostima koje ona pruža u formiranju ličnosti i smislu života uopće.

Obračun s prošlošću

Junakinja ovog romana je dvadeset i sedmogodišnja Kristina Kolar koja se u svoj grad na obali Jadrana (izmišljena Idesa, mogla bi biti bilo koji veći dalmatinski grad) vraća kao međunarodna rock zvijezda, iako je iz njega ispraćena sa sumnjama, podsmijehom i uz skandalozno napuštanje tek rođenog djeteta.

Uz prateći bend u kojem svira i njen partner Adam, Kristina će održati koncert u najznačajnijoj dvorani toga grada, a kako bi se što bolje pripremila, ona i Adam dolaze dan ranije te odsjedaju u velikoj kući njenih roditelja i rođaka.

No, Kristina je, što sama sebi i ne želi priznati, došla zbog toga da se na jedan način obračuna s prošlošću koja za nju nije bila ugodna. Odrasla je u patrijarhalnoj i konzervativnim stavovima okrenutoj obitelji u kojoj za nju i njenu mlađu sestru Petru nije bilo ni poštovanja ni ljubavi pa se od ranih dana itekao naučila bojati muškaraca i izbjegavati ih, a potpunu utjehu i mogućnost izlaza pronalazi u rock glazbi.

Iako glazbeno potpuno neuka, ona zahvaljujući velikoj nadarenosti i pomoći najboljeg prijatelja Robija uspijeva razviti se u tolikoj mjeri da sa svojim bendom postaje najznačajniji rock sastav toga grada nakon čega, nakon traumatičnog iskustva veze s Robijem, napušta grad i odlazi u metropolu gdje će se njen razvoj nastaviti do te razine da će kroz suradnju sa svjetski znanom grupom i sama steći ugled svjetske rock zvijezde.

Visoka razina opisa

Taj dio romana vezan uz njen odnos prema glazbi najbitniji je za shvaćanje njene ličnosti. Izvrsno su opisani načini na koji glazba djeluje na njene emocije, raspoloženje i psihu, odnosno što joj glazba znači u njenom pokušaju izdizanja iz zatupljene i učahurene malograđanske sredine.

Isto je tako visoka razina opisa opijenosti i ekstaze koja je obuzima ne samo pri izvođenju i stvaranju glazbe, već i cjelokupnoj percepciji stvarnosti kroz glazbu (ona »sluša« krajolik, o notama i zvuku razmišlja kroz slike…), a također su vrlo dojmljivi i efektni opisi onih prvih povezanih uz učenje, kao i nastupa uživo, bilo da se radi o iznimno dobrom uočavanju pojedinosti pri klupskim nastupima nepoznatih mladih demo bandova, ili velikih svjetskih rock zvijezda koje na stadionima sviraju pred desecima tisuća ljudi.

Nadalje, Basioli je odlična i pri uočavaju i izricanju brojnih negativnosti koje prate suvremenu glazbu, od uočavanja nepobitne činjenice kako – koliko god to bilo nepošteno – vrlo bitnu ulogu u uspjehu velikih zvijezda (pre)često ima izgled i seksepil, preko isticanja činjenice da su uspjesi velikana vrlo često rezultat marketinških i ostalih aktivnosti uhodanog glazbenog tržišta, pa do činjence da je i Kristina, da bi ostvarila »ulazak u viši rang«, to morala učiniti uz pomoć svog tijela jer je tako jedan od sudionika tog puta prema vrhu zatražio.

Spremna na sve

Drugi iznimno važan dio romana onaj je u kojem je obrađen malograđanski način života pomalo primitivne obitelji u kojoj se zna da je glava kuće muško, a pritom nitko ni zucnuti ne smije o tome da se većina prihoda ostvaruje kriminalnim radnjama šverca i dilanja droge te da, uz to, itekako nedostaje ljubavi i nježnosti.

Temeljni kredo te obitelji je da nije važno što tko od članova obitelji radi ako se time ne sramote roditelji. Baš zbog toga i onog čuvenog »što će reći ljudi«, Katarina je izrod svoje obitelji i mora bježati kad odluči da joj je uspjeh u glazbi važniji od tek rođenog djeteta kojee bi je vezalo uz njoj mrsku obitelj. R

avnopravan tom dijelu priče svakako je i onaj o njenim ljubavnim vezama, pri čemu je svakako vrhunac njena veza s Robijem koji joj je najprije tek prijatelj, a kad postane i otac njenog djeteta, ona ga napušta jer želi uspjeti pod svaku cijenu.

To će kasnije, opet uz niz novih etičkih i moralnih posrtaja, i učiniti, ali upravo to od nje u ovom romanu čini iznimno životan, stvaran i realan lik mlade žene »koja bi učinila sve da je netko zavoli«, ali je isto tako pod svaku cijenu spremna učiniti sve, čak i ono što će većina osuditi, da bi uspjela u glazbi koja joj je jedina prava strast u životu.

Žestoki ritam

Basioli je roman realizirala kroz jednostavne postavke vezane uz trodnevni boravak svoje junakinje i koncert njenog benda u rodnom gradu. Uz opise tih zbivanja autorica nam kroz njena sjećanja prenosi cijelu njenu životnu priču do tog trenutka, podijelivši pripovijedanje u tri dana vikenda te na niz epizoda i poglavlja nazvanih po likovima.

Na taj je način uspjela stvoriti ne samo zanimljivu priču, već i vrlo životne i stvarne (pogotovo ženske) likove te zanimljiv roman koji čitatelja privlači na više razina pa će čitatelje imati i među mnogim mladim i starim rockerima koje će oduševiti opisi stvaranja, prvih proba i nastupa mladih bendova, ali i među onima koji vole društveno kritičnu književnost usmjerenu ka kritici patrijarhalnog sustava i zapostavljenosti žene, kao i među onima koji vole pročitati dobru, realnu i nimalo sentimentalnu, ali vrlo životnu priču.

Sve to u žestokom ritmu bučnih rock distorzija nudi »Majka distorzija«.

Vlatka Basioli: Ovo nije priča o meni

U pogovoru svom debitantskom romanu, Vlatka Basioli između ostalog kaže: »Gotovo je poetično da moj prvi dovršeni roman govori o glazbi. Oduvijek sam govorila da sam ja zaljubljena u glazbu, a pisanje je zaljubljeno u mene.

Točnije – voljela sam ono za što nisam bila posebno talentirana, a ono za što jesam, gledalo me iz mraka i čekalo da dođem k sebi. Na kraju sam svoju nesretnu, mladenačku ljubav doista preboljela pišući ovaj roman.

Ali ovo nije priča o meni. To je prva stvar koju naglašavam svima. U ovom romanu nema gotovo ničega autobiografskog, osim malo glazbenog i životnog iskustva. Ali, iako Kristina nikako ne odražava mene, u nju sam ipak uspjela utkati neke vlastite frustracije, želje, nade, očekivanja… i pomirila se s nekim demonima. Napokon.«

Biografija autorice

Vlatka Basioli rođena je 1985. godine u Zadru. Magistrirala je južnoslavenske jezike i fonetiku te diplomirala na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisanjem se bavi od srednje škole, a od 2012. godine aktivna je članica književnog kružoka Zapis – Udruge zadarskih pisaca.

Suosnivačica je i glavna urednica portala Književnost.hr. Piše eseje o književnosti i pisanju te kratke priče, a »Majka distorzija« prvi joj je roman.