U četvrtak 15. svibnja, u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se predstavljanje knjige »Avatari posthumanizma: Povijest književne i kritičke imaginacije neljudskog, poslijeljudskog i nadljudskog« (2024.) autorice i sveučilišne profesorice prof. dr. sc. Mirande Levanat-Peričić sa Sveučilišta u Zadru.

Riječ je o sveobuhvatnoj interdisciplinarnoj studiji koja propituje kako književnost zamišlja, prikazuje i preispituje granice ljudskosti, a u njezinu će predstavljanju sudjelovati sama autorica, prof. dr. sc. Miranda Levanat-Peričić (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru), prof. dr. sc. Danijela Marot Kiš (Odsjek za kroatistiku FFRI-ja) te prof. dr. sc. Dejan Durić (Odsjek za kroatistiku FFRI-ja), dok će razgovor moderirati novinar, urednik i kritičar Ervin Pavleković, doktorand Sveučilišta u Zadru i vanjski suradnik na Sveučilištu u Rijeci.

Knjiga je formalno podijeljena u dva dijela koja nose nazive »Uvod u kritički posthumanizam« i »Avatari književnog posthumanizma«. Prvi dio odnosi se teorijsko-filozofske okvire posthumanizma na temelju kojih autorica kasnije interpretira različita književna djela.

Knjiga, piše recenzent dr. sc. Leo Rafolt, »ozbiljan je pristup razmatranju šireg konteksta transhumanizma i posthumanizma, počevši od pojave samog pojma, preko proširenja domene njegove primjene, pregleda dosadašnjih istraživanja i, konačno, izlaganja tema kojima je autorica posvetila gotovo cijelo desetljeće proučavanja odabranih književnih tekstova«.

I dr. sc. Iva Rosanda Žigo u svojoj recenziji ističe kako se »u ovoj vrijednoj knjizi široko postavljeni koncepti transhumanizma i posthumanizma primjenjuju i dodatno objašnjavaju na konkretnim primjerima, i to kroz niz studija, počevši od tekstova iz starije hrvatske književnosti (npr. Vetranovićev ‘Piligrin’, Zoranićeve ‘Planine’, Barakovićeva ‘Vila Slovinka’ itd.), do suvremenih romana distopijskog žanra (posebna studija posvećena je romanu ‘Kis’ Tatjane Tolstoj, dok se u studiji o žanrovskim obilježjima distopija interpretira širi raspon tekstova, od klasičnih distopija Phillipa Dicka, Aldousa Huxleyja do Margaret Atwood, Michaela Houellebecqa i Josipa Mlakića)«.