Nedavno je završen nacionalni čitalački izazov »15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci«, kampanja kojoj je bio cilj potaknuti stvaranje trajne navike zajedničkog čitanja u obiteljima diljem Hrvatske. Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, izazovu se odazvalo 12.666 roditelja, skrbnika, djedova, baka, prijatelja, 1.996 dječjih vrtića, 364 knjižnice i bibliobusa te 994 škola, ustanova i ostalih zainteresiranih. U izazovu je sudjelovalo 118.248 djece iz 1.332 grada i naselja. Tako je cijela Hrvatska čitala djeci 15 minuta, 15 dana zaredom.

Podsjetimo, čitalački izazov u kojem su pozvani roditelji i skrbnici i svi drugi koji žele čitati djeci, održan je od 15. do 29. siječnja s ciljem poticanja stvaranja navike zajedničkog čitanja i upozoravanja kako je ta jednostavna, ali dosljedna praksa, važna za djetetov razvoj.

Na rezultate programa, ukazujući na važnost čitanja od najranije dobi, osvrnula se ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. »Iznimno smo ponosni i sretni jer je ova akcija skrenula pozornost na ono što svi znamo, a to je koliko je važno čitanje«, istaknula je ministrica, izrazivši zadovoljstvo što su se ovom izazovu priključivala i djeca iz drugih europskih država, od Švedske, Njemačke, Austrije te Bosne i Hercegovine do Srbije. »Ono što smo dobili kroz prve reakcije jest da ih je ovo potaknulo i motiviralo da čitaju djeci. Mnogi su u svojim svjedočenjima rekli da će nastaviti čitati 15 minuta djeci, a već prvog dana smo imali reakciju da sve moramo ponoviti«, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić govorila je o tome kako čitanje djeluje na razvoj, no ono što u današnje vrijeme najviše treba naglasiti jest da čitanje, osim što omogućava da djeca razvijaju vlastite verbalne i mentalne sposobnosti, razvija ono što nam je svima najviše potrebno, a to je interakcija, povezanost i razvijanje emocija. »Petnaest minuta izgleda toliko malo odvojiti za razvoj jedne emocije i daljnji intelektualni razvoj, ali to je budućnost cijele Hrvatske, da se razvijamo družeći i da se razvijamo kao intelektualno svjesni i opismenjeni pojedinci«, upozorila je.

Zašto je važno čitati djeci od najranije dobi? Kao prvo, uz čitanje dijete uči riječi i jezik, a jako rano, već sa šest mjeseci, beba je spremna na prve slikovnice. Iako beba još ne može pratiti priču, ona uživa u glasu roditelja koji joj nešto priča. Kako dijete raste, tako se mijenja i sadržaj slikovnica, a svakom novom pričom dijete usvaja nove riječi i obogaćuje svoj vokabular. Osim toga, čitanje poboljšava govor i pamćenje, povećava koncentraciju i potiče maštu.

Kada se djeci čita, ona usvajaju i tehnike čitanja. Počinju shvaćati da slova predstavljaju glasove te da skup slova čini riječi kao i da se knjige čitaju slijeva nadesno. Stručnjaci naglašavaju da je čitanje za djecu bitno baš kao i igra. Dijete kojemu se od rane dobi čita razvijat će svoje komunikacijske vještine, postajat će svjesno koliko je važno izražavati se, iskazivati vlastite misli i ulaziti u interakciju s drugima.

Svakodnevnim čitanjem dijete usvaja predvještine čitanja i stvara navike koje mu otvaraju put ka ranoj pismenosti i stvaraju temelj za kasnije učenje čitanja. Zajedničko čitanje također potiče povezanost roditelja s djetetom.

Ovih dana obilježen je i Svjetski dan čitanja naglas. U svakoj zemlji obilježava se drukčije, ovisno o njezinom razvoju, mogućnostima i potrebama. Tako u nekim zemljama djeca nose transparente kojima traže pravo na čitanje, dok u drugima djeca u školi razgovaraju sa svojim omiljenim piscem. Svjetski dan čitanja naglas trebao bi pokazati svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi, kreiraju društvo koje će omogućiti svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji. Naglašava se da čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija maštu i utječe na uspješan razvoj djeteta. Zato i nakon hvalevrijedne akcije treba nastaviti čitati djeci.