ZAGREB – Povijesni roman u digitalno doba – tema je to ovogodišnjih Zagrebačkih književnih razgovora, jedne od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj koju, već 44 godine, organizira Društvo hrvatskih književnika.

Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori službeno su započeli riječima Dubravka Jelačića Bužimskog, predsjednika Povjerenstva za Zagrebačke književne razgovore, koji je u toj prigodi, koristeći književne i životne primjere, istaknuo: »Možda su povijesni romani ti koji čuvaju ljepote uspomena naših predaka. Zato smo tu jer na ovim susretima dominira književnost gdje želimo istražiti prošlost, ali i spoznati književnu budućnost.«

Korisna izlaganja

U prigodi otvorenja, dobrodošlicu svim gostima i sudionicima poželjela je i Hrvojka Mihanović Salopek, predsjednica Društva hrvatskih književnika, koja je naglasila kako je uvjerena da će izlaganja biti korisna jer ćemo u povijesnim romanima pronaći svoju sreću kao pojedinci, te je istaknula svoje zadovoljstvo novim početkom Zagrebačkih književnih razgovora.

Publici su se na otvorenju obratili i govornici iz državnog te gradskog vrha, istaknuvši važnost ne samo projekta, nego i čitanja za hrvatsko društvo te ulogu koju u popularizaciji čitanja imaju povijesni romani. Ovogodišnja tema, kao što je rečeno, u fokus stavlja povijesni roman koji doživljava značajne promjene u digitalnom dobu, jer ono sa sobom donosi brojne izazove i mogućnosti koje oblikuju način na koji se pišu, čitaju i tumače povijesni romani.

»Živimo u vrijeme brze konzumacije informacija, a roman je nešto što ipak traži svoje vrijeme. Zbog toga se postavlja pitanje – kako spojiti tu brzinu s nečim što zahtijeva dubinsko čitanje kao što je povijesni roman? Ta veza je upravo sveopća dostupnost digitalnih romana, u kojem možemo istražiti bilo koji povijesni svijet. Zato se trebamo međusobno inspirirati da stvaramo ove romane u skladu s vremenom, a to bi upravo mogli na Zagrebačkim književnim razgovorima«, zaključila je Milana Vuković Runjić.

Raznolike teme

Zagrebački književni razgovori pokrenuti su još 1969. na inicijativu pjesnika Slavka Mihalića, a ono što ih čini uspješnima već 44 godine su raznolike teme i raznovrsni pristupi. Nakon otvorenja međunarodne književno-znanstvene manifestacije uslijedio je i glazbeni program koji je obogatila članica Društva i jedna od utemeljiteljica hrvatske glazbene etno scene Lidija Bajuk. Jedanaest predavanja koja se bave ulogom povijesnog romana u digitalnom dobu, odnosno umjetničke i umjetne inteligencije, povijesnom romanu kao varanju sudbine, metamorfozi hrvatskih i mađarskih romana s povijesnim tematikama održavaju se kroz četvrtak i petak 5. i 6. listopada. Naći će se tu i osobnih iskustva književnika u obradi povijesnih tema, a o svemu spomenutom raspravljat će Hrvoje Hitrec, Zoltán Medve, Milana Vuković Runjić, Dino Milinović, Ljuba Arnautović, Bettina Balàka, Ludwig Bauer, Boris Beck, Jasna Horvat, Denis Peričić i Igor Žic. Program financijski podupiru Ministarstvo kulture i medija te Grad Zagreb.