Od 24. studenog do 3. prosinca

Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri u znaku posvete pokojnom Miroslavu Bertoši

Davor Mandić

Foto SKI

Foto SKI

Ususret okruglom tridesetom izdanju Sajma, organizatori idu s novim mrežnim stranicama, a ovogodišnje izdanje bit će u znaku stripa



PULA – Sa(n)jam knjige u Istri održat će se u svom 29. izdanju od 24. studenoga do 3. prosinca 2023. u pulskom Domu hrvatskih branitelja, uz središnju temu »Život u oblacima« i posvetu nedavno preminulom povjesničaru Miroslavu Bertoši. Kako je prigodom najave novog izdanja pulske fešte od knjige rekla njezina direktorica Magdalena Vodopija, Sa(n)jam će se od Bertoše oprostiti »na najljepši mogući način: predstavljanjem njegove posljednje knjige memoarskih zapisa ‘Trošenje života. Gdje li je život što ga izgubih živeći’ u prvom programu Sajma.« Glavna programska okosnica je strip, koji će u Puli predstavljati inozemni i domaći autori. Kroz posvetu devetoj umjetnosti, na brojnim programima, književnim susretima i izložbama, Sajam će biti u znaku oblačića u koje autori stripa upisuju replike svojih junaka, a koji čitatelje baš na onoj tankoj crti, rubu između dvaju nacrtanih kadrova priče odvode u svijet mašte, kaže se u najavi.


Utopija i eskapizam


– Upravo su mašta i kreativnost točke iz kojih iznimno uzbudljiva tema »Život u oblacima« ulazi u sve programe ovogodišnjeg Sajma. Dokazujući od svog prvoga dana da svijet – od svakodnevice do društvene zbilje – može biti bolje mjesto uz maštu, kreativnu hrabrost i kritičko promišljanje, Sajam u svom 29. izdanju u punom smislu riječi živi svoj život u oblacima, a koji je zapravo u samim temeljima ove manifestacije. Stoga će se ove godine u Puli naši gosti – majstori stripa, književnici, teoretičari, filozofi, sociolozi, antropolozi, povjesničari, znanstvenici i umjetnici – posebno baviti temama nove utopije i eskapizma. Pripremljeno je oko stotinu različitih festivalskih događanja namijenjenih publici svih uzrasta: uz književne programe, tu su i vrhunske izložbe, performansi, koncerti i projekcije filmova. Kao i svake godine i predstojeći Sajam knjige bit će velik i programski bogat. Ova će godina biti i u znaku 30. obljetnice Sajma koja će se dogoditi 2024., a tim povodom Sajam stvara novu web-stranicu (https://www.sanjamknjige.hr), što je prvi korak k objedinjavanju i dokumentiranju svih projekata Udruge. Na ovom mjestu bit će prvi put dostupna i arhivirana bogata povijest Sajma – kaže se u najavi manifestacije.


Nove mrežne stranice


Nove mrežne stanice Sa(n)jma knjige u Istri kreativno i tehnički osmislila je ekipa koju je predvodio urednik Emir Imamović Pirke. Njegova asistentica Helena Vodopija kaže da je riječ o stvaranju platforme koja će objedinjavati sve projekte Udruge Sa(n)jam knjige u Istri: Sajam knjige, Monte Librić i Klub-knjižaru Giardini 2.




– Na taj ćemo način donekle odvojenim interesnim skupinama omogućiti da se upoznaju s ostalim projektima naše Udruge. Ujedno je to i zalog za budućnost. Naime s novim web-stranicama počela je i izgradnja tridesetogodišnje arhive Sajma knjige, kao i dokumentiranje nezavisne kulturne produkcije. To je i naš doprinos razvoju kulture sjećanja među mlađim generacijama i upoznavanje s ostvarenjima suvremene hrvatske, regionalne i svjetske književnosti u posljednjih trideset godina. Naše su web-stranice dvojezične, donose informacije na hrvatskom i engleskom jeziku, što je posebno važno za predstavljanje hrvatskog i regionalnog književnog stvaralaštva u inozemstvu – kaže Vodopija.


Autor ovogodišnjeg plakata Sajma pulski je dizajner Matko Plovanić, a iz Udruge kažu da će popis sudionika, kao i detaljan sajamski program, biti uskoro objavljeni na službenoj web-stranici i društvenim mrežama Sajma.


Posveta Miroslavu Bertoši


Direktorica Sajma Magdalena Vodopija naglašava posvetu Sajma pokojnom Bertoši, »zasigurno najvećem povjesničaru Istre.«


– Beskrajno će nam nedostajati nevjerojatni poznavatelj literature, vrhunski čitatelj, čovjek bezgranične mašte i neobičnog, uzbudljivog unutrašnjeg života. Nedostajat će nam Lector Ludens, čovjek sav sazdan od literature, koji se njome branio od banalnosti svijeta – kaže Vodopija.