
iStock
Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postižu Finci
povezane vijesti
Mislili smo da Hrvatska ima problema s čitanjem, odnosno brojem onih koji čitaju i kupuju knjige, no ovih dana stižu porazni podaci iz Danske od koje to ne bismo očekivali. Svježi podaci, naime, pokazuju da se svaki četvrti petnaestogodišnjak muči s razumijevanjem jednostavnog teksta. Zabrinuta zbog rastuće krize čitanja, danska vlada je odlučila ukinuti PDV od 25 posto na knjige, jedan od najviših poreza na knjige u svijetu. Danski ministar kulture Jakob Engel-Schmidt objasnio je da se nada da će promjena dovesti do toga da više knjiga nestane s polica, a procijenjeno je da će ovaj plan državu koštati oko 44 milijuna eura godišnje. Engel-Schmidt najavio je da će pratiti hoće li ukidanje poreza rezultirati nižim cijenama. »Ako se pokaže da ukidanje PDV-a samo povećava profite izdavača, a cijene ne padaju, morat ćemo razmotriti je li to bio pravi potez«, zaključio je danski ministar kulture.
Ovakav potez uslijedio je nakon objave alarmantnih statistika pismenosti OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), koja je upozorila da svaki četvrti danski petnaestogodišnjak ne može razumjeti jednostavan tekst. Ankete također pokazuju pad razine čitanja među tinejdžerima, što stručnjaci povezuju s kraćim rasponom pažnje i beskrajnim distrakcijama digitalnog života. Za razliku od danskih 25 posto na knjige, u Finskoj se knjige oporezuju s 14 posto, u Švedskoj sa 6 posto, dok su u Norveškoj potpuno oslobođene poreza. Podsjetimo, PDV na knjige u Hrvatskoj iznosi 5 posto.
Prema istom istraživanju OECD-a, u kojem je Hrvatska 2023. godine sudjelovala prvi put, nemamo se čime pohvaliti. Podaci su pokazali da su odrasli u dobi od 16 do 65 godina u prosjeku postigli 254 boda u pismenosti, 254 boda u računanju i 235 bodova u adaptivnom rješavanju problema, čime smo u sve tri kategorije zabilježili rezultate ispod prosjeka OECD-a. Prosječan rezultat zemalja OECD-a u čitalačkoj pismenosti iznosi 260 bodova, što je šest bodova više od prosječnog rezultata građana Hrvatske. Time se Hrvatska statistički značajno ne razlikuje od Austrije, Francuske, Singapura, Slovačke ili SAD-a. Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postižu Finci s prosječnim rezultatom od 296 bodova, Japanci s tri boda više i Šveđani (284 bodova). Najniži prosječni rezultat u ovoj domeni ostvarili su sudionici iz Čilea, Portugala i Poljske.
Vezano uz krizu čitanja, prosvjetari u Danskoj već godinama dižu uzbunu. Prema pisanju Stijene.info, čak i optimisti priznaju da skidanje PDV-a nije čarobni štapić, ali može srušiti barijere i približiti nove autore publici. Zagovornici tvrde: kad Danska ukida porez na knjige, cijeli lanac vrijednosti, od tiskara do knjižnica, osjeća olakšanje. Državna radna skupina istodobno proučava izvoz danske književnosti, digitalizaciju tržišta te utjecaj novih mjera na prihode autora.
»Današnji tinejdžeri žive u oluji notifikacija, kratkih videa i beskrajnih feedova, pa čitanje pada na dno liste prioriteta. U takvom okruženju, poručuju sociolozi, nije čudo da Danska ukida porez na knjige i pokušava potaknuti naviku koja spašava koncentraciju i razmišljanje. No, upozorenje je jasno: bez strpljivih učitelja, znatiželjnih roditelja i pametnih školskih politika, niti jedna taksa ni poticaj neće riješiti krizu«, piše Stijena.info.
Kritičari strahuju da će mjeru najviše iskoristiti veliki lanci i bestseleri, dok će mali izdavači i dalje voditi bitku za vidljivost. Zato traže jasne garancije da će snižene cijene zaista stići do čitatelja, posebno do mladih u školama. Vlada im odgovara da Danska ukida porez na knjige upravo zato da knjige postanu dostupnije svima, a ne samo eliti.
»Ako cijene zaista padnu i ako se pojavi navala na knjižare, Danska bi mogla postati nova laboratorijska epruveta europskog tržišta knjige. Uspjeh bi natjerao i susjede da preispitaju svoje politike, a neuspjeh bi otvorio pitanja o učinkovitosti skupih mjera. Za sada, poruka je glasna: Danska ukida porez na knjige i šalje signal da čitanje nije luksuz, nego pravo. Europske metropole budno prate danski eksperiment, jer tržište knjige odavno traži novu iskru«, zaključuje Stijena.info.