Zorica Manojlović, Tamás Polgár, Markus Leideck i Boris Zakošek / Foto Vedran KARUZA
U knjizi »Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko primorje – Inventar fonda« moguće je pronaći niz podataka o osnivanjima i gradnjama javnih ustanova, mađarskih institucija u gradu
povezane vijesti
RIJEKA – Državni arhiv u Rijeci u suradnji s mađarskim Županijskim arhivom Somogy iz Kaposvara objavio je »Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko primorje – Inventar fonda«, monografiju koja će zanimljiva biti istraživačima povijesti, ali i svima onima zainteresiranim za povijest Rijeke pod ugarskom krunom.
Riječ je o inventaru fonda Kraljevski gubernij za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko primorje, ujedno i jednom od prvih fondova koji je ušao u riječki Državni arhiv, koji je istraživačima bio nedostupan dugi niz godina zbog jezične barijere, ali i nedovoljne analitičke obrađenosti. Upravo stoga, Markus Leideck, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci smatra kako će hrvatski prijevod ovog inventara zasigurno dati vjetar u leđa novim istraživanjima povijesti našega grada.
Vrijedno izdanje / Foto Vedran KARUZA
Desetljeće suradnje
U razgovoru povodom predstavljanja navedenog izdanja ravnatelj Leideck prvenstveno je naglasio kako je knjiga plod dva desetljeća duge suradnje hrvatskih i mađarskih arhivista na obradi fondova na mađarskom jeziku koji se čuvaju u riječkom arhivu. Suradnja koju dvije ustanove njeguju prije četrnaest godina rezultirala je obradi i izdanjem fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje te se logičnim slijedom nastavila obradom fonda Kraljevskog gubernija.
Radi se o hrvatskom prijevodu obavijesnog pomagala koje su nakon višegodišnjeg sređivanja izradili mađarski arhivisti pod vodstvom Sándora Bőszea i Tamása Polgára, dok su riječki arhivisti Zorica Manojlović, Sandro Poropat i Boris Zakošek inventar prilagodili hrvatskoj arhivističkoj praksi. Arhivski savjetnik Boris Zakošek izradio je i opis arhivskog fonda, dok je uvodni povijesni okvir napisala Ágnes Ordasi iz Mađarskog nacionalnog arhiva, stručnjakinja i poznavateljica upravnog sustava u Rijeci u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije koja niz godina u Državnom arhivu u Rijeci istražuje predmetni fond.
Zajedničke teme
Spletom povijesnih okolnosti Državni arhiv u Rijeci i Mađarski nacionalni arhiv u Budimpešti imaju dosta zajedničkih tema koje možemo načeti, a što će nam omogućiti razvoj dobrih odnosa među našim ustanovama. Veselim se idućem zajedničkom pothvatu koji će, nadam se, rezultirati novim vrijednim i atraktivnim izdanjem važnim za poznavanje javnih radova i građevina na širem riječkom području, zaključio je Leideck. |
– Knjiga je u naravi kvalitetno obavijesno pomagalo za navedeni fond i zapravo je hibrid dviju arhivističkih praksi. Ona je spoj hrvatske prakse koja slijedi standarde za opis gradiva i stvaratelje fondova Međunarodnog arhivskog vijeća i mađarske tradicionalne prakse opisa arhivskog gradiva. To ne umanjuje kvalitetu izdanja, već na strukovno zanimljiv način spaja dvije različite prakse i bez nepotrebnih opstrukcija daje ono što je i najvažnije – a to je informacija potrebna istraživaču. Međutim, inventar toliko obiluje informacijama da će biti interesantan ne samo strogo istraživačima i znanstvenicima, već bilo kojoj osobi koja se zanima za dio povijesti Rijeke i Hrvatskog primorja u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, istaknuo je ravnatelj Leideck.
Projekt nove Guvernerove palače 1893. budimpeštanskog arhitekta Alajosa Hauszmanna / Foto DAR
Zanimljivi podaci
Najveći dio izdanja sastoji se iz tabelarnog prikaza opisa gradiva inventara Fonda Kraljevskog gubernija s detaljnim analitičkim bilješkama o spisima. U njemu je moguće pronaći niz podataka o osnivanjima i gradnjama javnih ustanova, mađarskih institucija u gradu, kazalištima, željeznici državnim školama, ali i mnoštvo dokumenata koji bilježe situacije iz svakodnevnog života, prijepore, afere, društvene sukobe u okviru aspekta mađarizacije, radničke štrajkove. Tabelarni je prikaz obogaćen skeniranim prikazima dokumenata među kojima se ističe Plan grada Rijeke iz 1874. godine s ucrtanom starom Guvernerovom palačom, kao i noviji plan 1904. godine koji palaču smješta na mjesto na kojem se danas nalazi te projekt gradnje Guvernerove palače iz 1893. godine. Najvrjedniji dio knjige uvodna je studija Ágnes Ordasi »Povijest Kraljevskog gubernija za Rijeku i Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci u doba dualizma« u kojoj autorica detaljno objašnjava funkcioniranje upravnog sustava na području Rijeke u razdoblju Austro-Ugarske, a kojom je inventar dobio jasan opis konteksta i povijesti stvaratelja.
Plan grada Rijeke iz 1904. godine s ucrtanom novom Guvernerovom palačom / Foto DAR
Vjetar u leđa
Ono čemu se nadaju u riječkom Državnom arhivu jest da će ova publikacija dati vjetar u leđa daljnjim istraživanjima i nastavku suradnje s mađarskim kolegama.
– U tom smjeru već smo napravili prve korake s Mađarskim nacionalnim arhivom, kaže ravnatelj Leideck.
Naime, Ágnes Ordasi već ovoga tjedna nastavlja rad na popisivanju gradiva fonda Trgovačko-obrtničke komore i trgovačke deputacije u Rijeci, a ubuduće se nadaju i daljnjoj suradnji s Mađarskim nacionalnim arhivom na preuzimanju i objavi preslika tehničkih nacrta raznih javnih građevinskih projekata s područja Rijeke i Hrvatskog primorja.
– Radi se o gradivu koje je nastalo radom Kraljevskog gubernijalnog građevnog ravnateljstva u Rijeci koje je ostalo u Mađarskoj nakon restitucije. Fond smo kroz restituciju preuzeli od mađarskih kolega, ali ilustrativni materijali koji ujedno predstavljaju najljepši dio fonda, prethodno su izdvojeni te su ostali u Budimpešti. To su mnogobrojni nacrti koji prikazuju nekadašnju regulaciju ušća i obale Rječine, gradnju javnih ureda i održavanja i popravaka raznih obalnih cesta na području Kraljevice, Bakra, Kostrene i Rijeke, ali i gradnju carinarnice na Lujzinskoj cesti kod Banskih vrata, a za koje vjerujem da bi mnogima biti zanimljivi, rekao je Leideck.
