RIJEKA » »Bonavia« je naslov novog romana Dragana Velikića, što je predstavljen u knjižari Ribook. Knjigu je objavio Meandarmedia, u ime kojeg se obratio Branko Čegec, rekavši da je riječ o djelu koje je, počevši već od samoga naslova, jednim dijelom vezano i uz Rijeku.

    Kako je došlo do naslova romana, objasnio je sam autor. Prije dvije godine, naime, u Rijeci je predstavio svoju knjigu »Ruski prozor« i tada je boravio u hotelu »Bonavia«. U ladici hotelske sobe pronašao je monografiju ovog riječkog hotela i tako se javila ideja za naslov nove knjige. Velikić je zatim pročitao ulomak iz »Bonavie« u kojemu se spominju poznate riječke lokacije – Sušak, nekadašnji »Plavi Jadran«, vojarna na Trsatu… 

    Milorad Stojević kazao je da je »Bonavia« roman o bijegu, jer svi njegovi likovi bježe iz Beograda, dok se na kraju njihove sudbine spajaju. Njegova četiri junaka kreću se između Beograda, Budimpešte i Beča, a fikcija romana završava u autobiografskom iskazu. Ideja je bila da se u romanu obuhvati posljednjih dvadesetak godina, sa svim tektonskim poremećajima koji su se dogodili. 

    – Raspad Jugoslavije – rekao je Velikić – pomjerio je mnoge ljude i njihove sudbine te ih razmjestio u neke druge prostore. Putovanja su postala i dio moje svakodnevice. Tu se onda javlja motiv hotela, koji su jedno međuvrijeme izmješteno iz našeg svakodnevnog života. Oduvijek sam fasciniran hotelima. U njima smo za neko vrijeme negdje drugdje – objasnio je Dragan Velikić. 

    U osvrtu na roman »Bonavia« Milorad Stojević istaknuo je da je u Velikićevim djelima važna topografija i da autor uvijek piše o prostoru koji poznaje iz prve ruke, dok se hoteli pojavljuju kao neka vrsta kronotopa. U ovom Velikićevom romanu prisutna je i tendencija povratka priči, dok ima i dijelova romana koji govore o politici. Dragan Velikić kazao je da ga kao pisca inspiriraju prostori, a da je grad prostor koji najbolje osjeća. Sebe je opisao kao pisca grada, a vezano uz to podsjetio je na knjigu Radmile Matejčić o Rijeci »Kako čitati grad«. Velikić također smatra da čovjek treba pisati na temelju onoga što je njegov doživljaj. Otkrio je i da dok piše intenzivno čita samo poeziju, rekavši da misli da je on pjesnik koji piše romane. 

    – Književnost nastaje u dodiru života koji živimo i onoga koji bismo željeli živjeti. U tom doticaju nastaje umjetnost – zaključio je Velikić. 

    Dragan Velikić (1953) diplomirao je svjetsku književnost s teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. bio je urednik izdavačke djelatnosti Radija B92. Pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas i Reporter. Od lipnja 2005. do studenoga 2009. bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. 

    Objavio je romane »Via Pula«, »Astragan«, »Danteov trg«, »Slučaj Bremen«, »Ruski prozor« (15 izdanja, NIN-ova nagrada za roman godine, Nagrada »Meša Selimović« i Srednjoeuropska nagrada za književnost), te nekoliko knjiga priča i eseja.