
ZAGREB – »Male milosti« (»Small Mercies«) novi su adut američkog književnika Dennisa Lehanea po čijim su knjigama već snimljeni iznimni hit filmovi kao što su »Mistična rijeka«, »Otok Shutter«, »Nestala bez traga«, »Prljavi novac« i »Zakon noći«. Spomenuti niz sam po sebi ukazuje na filmičnost Lehaneove proze, a dodamo li toj hit listi i činjenicu da je Lehane scenarist i producent briljatnih TV-serija kao što su »Žica«, »Carstvo poroka«, »Bloodline« i »Black Bird«, onda je jasno da i njegov novi roman ima velike šanse uskoro postati i filmski hit, ili pak odlična televizijska serija.
Iz izdavačke kuće Sonatina, za koju je Nevena Erak Camaj sjajno prevela pred godinu dana u SAD-u objavljen roman, poručuju kako su »Male milosti« izvanredan triler, »brutalan prikaz kriminala i moći, hrabar portret mračnog srca američkog rasizma«.
Rasna nejednakost
Sukladno svom dosadašnjem radu Lehane je i u svom novom romanu u središte pažnje stavio sudbinu pojedinca iz čijeg će se sukoba s okolinom moći iščitati sve odlike društva i vremena u kojem se radnja odvija. U slučaju ovog romana to je sredina sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Southieju, siromašnom radničkom dijelu Bostona napučenom mahom potomcima irskih doseljenika, a to znači ljudi snažno okrenutih tradiciji katoličanstva, nesklonih vlasti – posebno policiji – te naglašeno konzervativnih pri čemu je u prvom planu tih zadrtih pogleda na svijet oko sebe rasna nejednakost. Drugim riječima, za njih su crnci niža rasa i točka. U toj i takvoj sredini kao samohrana majka nakon dva neuspješna braka Mary Pat Fenessy (42) odgaja voljenu kći Jules koja joj je, nakon tragične smrti predoziranjem sina Noela, sve u životu i Mary se iskreno nada da će joj uspjeti osigurati život koji bi značio odlazak iz pakla tog siromaštva i tih uskih pogleda na život. I sve ide koliko-toliko dobro dok se jedne večeri sedamnaestogodišnja Jules ne vrati kući.
Rasistički primitivizam
Mary je počinje tražiti da bi ubrzo, iako nikakvih dokaza nema, shvatila kako joj je kći ubijena, a njezina je smrt, postaje sve očiglednije, blisko vezana uz smrt mladog crnca kojem se u tom opasnom bjelačkom dijelu grada pokvario automobil. Mary kreće u traganje za istinom ne oslanjajući se – što je u tom kraju običajeno – ni na koga drugog, posebno ne na policiju koja joj nudi pomoć, ali ona odbija.
Njezina će istraga biti napeta, krvava i smrtonosna za mnoge, a kroz nju će se Mary sukobiti s desetljećima uvriježenim nazadnim stavovima svoje okoline te, logično, ugroziti vlastiti život u nastojanju da otkrije tko je i zašto ubio njezinu kćer te gdje se nalazi njezino tijelo. Njezina će istraga dodatno biti otežana žestokim rasnim sukobima koji krajem tog ljeta počinju u Bostonu i to zbog želje gradskih vlasti o zajedničkim srednjim školama za crnce i bijelce. Uz rasnu problematiku, koja je središnja tema ovog sjajnog romana, Maryina će borba za istinu jasno pokazati i svu brutalnost te dvoličnost kojom tim dijelom grada upravljaju surovi kriminalci koji pod krinkom brige za »svoje« beskrupulozno zarađuju novce, a tragičan i bolan završetak priče nakon sukoba s irskom mafijom ostavit će u ustima gorak okus, tim više što se punih pola stoljeća nakon radnje ovog romana stvari nisu bitnije promijenile. Istina, rasno miješane škole danas su uobičajena stvar, rasističkog primitivizma puno je manje, ali rasne mržnje i dalje su tu i s njima se, nažalost, mnogi svakodnevno susreću, kao i sa strašnim utjecajem organiziranog kriminala. No, te su mržnje, jasno je to iz radnje i Marynih razmišljanja, posljedica i potpuno krivog i uskogrudnog patrijarhalnog odgoja te još i više – neobrazovanja.
Takvo stanje, naravno, najviše odgovara onima koji se na tim rasnim i socijalnim razlikama bogate iskorištavajući neukost i primitivizam mase kojom je iznimno lako upravljati ako ih posvađaš i uvjeriš da su za njihovu nesreću krivi oni drugi. Zahvaljujući tim zaključcima »Male milosti« snažan su krik protiv nejednakosti bilo koje vrste – rasne, socijalne ili vjerske. Ili, kako policajac Bobby Coyne, s bogatim iskustvom vijetnamskog veterana, u jednom trenutku govoreći o toj manipulaciji, kaže: »Kad ih oslovljavate kao kosooke, kmice, kad ih oslovljavate kao ćifute, žute, čađave, digiće, žabare, kad ih oslovljavate kako god želite dok god ih nekako – bilo kako – oslovljavate, time svaki put svučete jedan sloj ljudskosti s njihovih tijela kad na njih pomislite. To je cilj. Ako u tome uspijete, možete navesti dječake da prijeđu ocean ne bi li zaklali druge dječake ili ih možete navesti da ostanu gdje jesu i postupe jednako«, kaže Coyne.
Moćan lik
Radnju »Malih milosti« nedvojbeno nosi iznimno uvjerljiv i literarno moćan lik Mary Pat Fenessy, žene odrasle na grubosti i beskompromisno riješene na nepristajanje na poraz, čak i ako to doslovce znači njezinu smrt. Ta njezina strahovita upornost – koja je jedna od rijetkih dobrih strana mentaliteta i karaktera ljudi iz Southieja – oplemenjena je time što Mary, tragajući za istinom i osvetom, sve više i više shvaća koliko su loši i nepošteni brojni stavovi koje zastupa sredina koje je i ona dio. Lehaneov stil pripovijedanja je »filmičan«, a to znači jednostavan, direktan i prepun životnih i realnih dijaloga koji podižu ritam pripovijedanja i čine ga tečnim i pitkim pa se ova obiteljska drama s elementima trilera i društvenog romana čita sa zadovoljstvom, premda govori o tamnim stranama američkog društva i iako joj je u središtu radnje moćna i surova osveta majke zbog smrti kćeri.
Televizijska serijaDokumentarističkom tonu romana svakako pridonosi i prva stranica teksta na kojoj pod nazivom »Povijesna pozadina« saznajemo kako je 21. lipnja 1974. godine W. Arthur Garrity Mlađi, sudac okružnog suda u Bostonu, donio odluku da se učenici iz većinski bjelačkih naselja autobusom odvoze u većinski crnačka naselja radi desegregacije državnih srednjih škola u Bostonu. Ta je tema oslikana i na naslovnici knjige fotografijom koju je u rujnu te 1974. godine snimio Eugene Richards za vrijeme prosvjeda učenika i roditelja ispred srednje škole South Boston. Svemu rečenom treba dodati i podatak da je početkom 2023. godine poznata producentska kuća Apple TV+ kupila prava na snimanje TV-serije po ovoj knjizi, a logično je da će suradnik na scenariju biti sam Dennis Lehane. |