RIJEKA Dr. sc. Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu  održala je jučer u riječkom kazalištu predavanje »Bečki historicizam u riječkom kazalištu. Alegorijske slike Gustava Klimta u kontekstu njegova opusa« i govorila  o stropnim slikama koje su krajem 19. stoljeća naručene i dopremljene iz Beča, a djelo su slikara Franza Matscha te Ernsta i Gustava Klimta. Na početku karijere  mladi su umjetnici djelovali zajedno, okupljeni u »Družbu umjetnika«, a afirmirali su  se  kao dekorateri kazališta projektiranih u bečkom ateljeu arhitekata Fellnera i Helmera,  čije je djelo  i  riječki teatar.  

Za dekoraciju  gledališta  svaki je slikar  izradio po tri  slike  u tehnici ulja  platnu s alegorijskim prikazima kazališne i glazbene umjetnosti.  Šest ovalnih polja  na svodu  oko raskošnog lustera  krase kompozicije  »Alegorija ozbiljne opere«, »Alegorija instrumentalne glazbe« i  »Alegorija poezije« Gustava Klimta te  »Alegorija  komične opere«,  »Alegorija plesa« i »Alegorija ljubavne poezije« Franza  Matscha.  Velika »Alegorija kazališta« iznad pozornice  djelo je Ernsta Klimta koji je izradio i dvije  manje slike iznad svečanih loža, prema  predlošku brata Gustava.

 Naglasak predavanja  bio  je  na  djelu Gustava Klimta (1862-1918), jednog od predvodnika bečke secesije, čije je djelo danas čvrsto utkano u bečki i austrijski kulturni identitet. Alegorijske slike u riječkom kazalištu Klimtova su jedina djela u Hrvatskoj, a prethodila su njegovom znamenitom osliku bečkog Burgtheatera.

Narudžbu za  Burgtheater  trojica  mladih  umjetnika  dobila su  upravo zahvaljujući  kvaliteti slika za  riječko kazalište koje su prije isporuke  prikazali na  izložbi u Beču.  To su ujedno i  prve slike na  kojima  su zasebno  potpisali  svoje radove.  

Da je Gustav  Klimt vrlo ozbiljno pristupio izradi  slika za riječko kazalište potvrđuju  skice i  studije s razradom motiva koje se čuvaju u znamenitim bečkim muzejima  Belvedere i Albertina. Riječani se ovim slikama  trebaju  ponositi jer je riječ o djelima neprocjenjive vrijednosti – istaknula je dr. sc. Kraševac. One svjedoče o ranom, historicističkom, razdoblju Klimtova  stvaralaštva,  a  povodom stote  obljetnice smrti umjetnika koja će biti obilježena 2018. godine, inicirat će se i njihova restauracija.

Nakon predavanja  koje  okupilo brojne  posjetitelje  održan je i obilazak kazališta  s razgledavanjem umjetnina.