ZAGREB – Godinu dana nakon otvorenja izložbe »Nepoznati Klimt, ljubav – smrt – ekstaza« u riječkoj Palači šećera – na kojoj su, prvi put, javnosti pokazane restaurirane slike braće Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha, ista je svečano otvorena i u Galeriji Klovićevi dvori, na radost zagrebačke publike koja se, nakon riječke, ima priliku susresti s djelima Gustava Klimta.

»Nakon nepuna dva mjeseca, koliko je prošlo od otvorenja izložbe Vlahe Bukovca koja je dupkom napunila dvorane Klovićevih dvora, naša se Galerija, u svojoj jubilarnoj četrdesetoj godini, može pohvaliti iznimnom likovnom poslasticom. Slike ovih svjetski poznatih umjetnika nastale su za zgradu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci i krase njezinu, do danas očuvanu, unutrašnjost.

Vrhunski primjeri slikarstva, kakvim se može podičiti rijetko koji europski grad, popunili su sada zidove naše galerije, a nadam se da će, nakon Rijeke i Zagreba, mnogi europski gradovi imati priliku upoznati se s baštinom na koju smo iznimno ponosni«, kazao je ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić, dodavši kako Hrvatska ne treba dokazivati da je dio Europe, već isključivo ukazati da je relevantna i respektabilna, na što ukazuju i djela iz riječkog kazališta te izložba koja se na njima temelji.

foto Davor Kovačević

Devet slika

Slike su naslikane 1885., a u kolovozu 2018. demontirane su sa svoda i proscenija kazališta te su bile na restauraciji u radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Rijeci i Zagrebu do pred kraj 2020. Riječ je o svega devet slika – tri su slike rani radovi Gustava Klimta (Sv. Cecilija, Antonije i Kleopatra te Orfej i Euridika), njegov brat Ernst autor je tri slike (Alegorija kazališne umjetnosti, Genij s trubljom i Genij s košarom cvijeća), a tri je naslikao Franz Matsch (Alegorija ljubavne poezije, Alegorija plesa i Alegorija komične opere). Iako je, široj publici, najzanimljiviji Klimt, izložba jednak prostor, potpuno zasluženo, daje svim trima umjetnicima i njihovim djelima. Dapače, iako bi se činilo da je riječ o skromnom postavu, u dvoranama Klovićevih dvora se posjetitelj, u pozitivnom smislu, izgubi, jer nam izložba pruža bogat kontekst vremena, uvid u procese nastajanja slika, kao i u prošlost riječkog HNK-a.

foto Davor Kovačević

»Ovih devet slika iz riječkog kazališta svjedoče o profesionalnom razvoju trojice samosvjesnih slikara i trima individualnim rukopisima od kojih onaj Gustava Klimta najavljuje njegov autorski prevrat i početak nove epohe povijesti umjetnosti. Slike za riječko kazalište njihove su prve potpisane slike za javni prostor, a riječko kazalište je jedino u Hrvatskoj koje je do danas sačuvalo izvornu dekoraciju interijera iz vremena otvorenja 3. listopada 1885. Gustav Klimt, koji je u vrijeme riječke narudžbe imao samo 23 godine, za riječko je kazalište naslikao tri slike koje jesu narativne, epigonske, naslikane u duhu akademskog historicizma, ali pokazuju da se Klimt postupno počeo odmicati od kanona uvriježenih u 19. stoljeću i njima zapravo otvorio put prema modernoj umjetnosti«, istaknula je autorica izložbe Deborah Pustišek Antić.

Pogled izbliza

Otvaranju su prisustvovali državni tajnik i izaslanik ministrice kulture i medija Ivica Poljičak, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Jasna Tomažić, savjetnik predsjednika RH Zdravko Zima, a iz Rijeke su stigli zamjenici gradonačelnika Sandra Krpan i Goran Palčevski, kao i ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, koji je, uz Picukarića, odnosno Klovićeve dvore, organizator izložbe. Koautorica izložbe je Irena Krašovac, dok je Valentina Bach kustosica.

Razgledavanje ove izložbe doista upotpunjuje i činjenica da je iste slike, izbliza, publika posljednji put pogledala prije 137 godina kada su, prije transporta u Rijeku, bile izložene u Beču te je ovo, ustvari, tek druga prilika da ih se pogleda iz tako malene udaljenosti.