Nakon desetljeća neuspjelih pokušaja ideja nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka konačno se materijalizirala.

Podsjetimo, gradnja nove zgrade Gradske knjižnice bila je predviđena na Klobučarićevom trgu, a otvorenje se očekivalo još 2009. Dogodile su se razne peripetije i do toga nikad nije došlo. Lokacija je u međuvremenu promijenjena i sad brojimo dane do otvorenja dugo iščekivane nove zgrade knjižnice.

Godinama smo i na ovim stranicama pisali o problematici neadekvatnih prostornih i drugih uvjeta u kojima djeluje riječka Gradska knjižnica, koju su po pitanju knjižničnih standarda odavno pretekle i neke manje sredine od Rijeke.

Sada sa zadovoljstvom možemo konstatirati da će i grad na Rječini uskoro dobiti gradsku knjižnicu kakvu već odavno zaslužuje. Svoje mjesto, posve prikladno i opravdano, našla je u novom Art-kvartu »Benčić« – u prvoj pravoj središnjoj riječkoj knjižničnoj zgradi.

Proces preseljenja započinje »pakiranjem« Središnjeg odjela Filodrammatica, koji od ovog 4. rujna trajno zatvara vrata čime će početi finalna faza nastanka nove knjižnice u bivšem industrijskom kompleksu »Benčić«. Još neko vrijeme ostale lokacije knjižnice, pa i Središnji odjel Palača Modello, nastavljaju s redovnim radom. A zatim će se zatvoriti i Palača Modello te na kraju i Narodna čitaonica. Kvartovski ogranci se ne sele i ostaju djelovati na svojim lokacijama.

Kako smo čuli, nova zgrada GKR-a trebala bi biti otvorena ovoga prosinca, a po uzoru na slična otvaranja novih knjižnica u svijetu trebao bi se stvoriti »ljudski lanac« koji će prelaženjem knjiga iz ruke u ruku »preseliti« dio naslova iz stare u novu Gradsku knjižnicu Rijeka.

I tako će se dugo sanjani san ostvariti – u nekadašnjem »Benčiću«, u bivšoj pogonskoj zgradi tvornice cigareta i tvornice motora, takozvanom t-objektu, složenim postupkom renovacije nastala je nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka.

Na gotovo 5.000 kvadrata kroz četiri etaže mjesto će naći sadržaji dosadašnjih odjela Filodrammatica, Modello, Narodne čitaonice i sve središnje upravno-organizacijske službe knjižnice.

Uz njih u novoj knjižnici nastaje i prvi odjel za mlade Gradske knjižnice Rijeka te suvremeni sustav samostalnog zaduživanja/razduživanja knjiga.

Ovime će Gradska knjižnica Rijeka uz Dječju kuću s Dječjim odjelom Stribor, Palaču šećera – Muzej grada Rijeke te Muzej moderne i suvremene umjetnosti činiti središnji dio revitalizacije ex-industrijskog područja »Benčić«.

Razvijenije i kulturno osvještenije sredine već su prepoznale knjižnice kao važan urbani resurs koji pridonosi identitetu grada. Zato se danas pred urbane planere i arhitekte postavlja zahtjev da se knjižnice grade na uočljivim pozicijama, da budu vizualno prepoznatljive i, što je najvažnije, da dobrom razradom prometnih veza budu što dostupnije korisnicima.

Europski primjeri ukazuju ne samo na trend izgradnje novih knjižnica nego i da se za tu svrhu prenamjenjuju zgrade koje predstavljaju povijesno nasljeđe, ali i samostani, zatvori, fitness-centri, napušteni industrijski objekti. Ima i knjižnica koje su izgrađene u sklopu kompleksa s muzejskim ili obrazovnim ustanovama, ali i onih koje dijele prostor s trgovačkim centrima.

Jedan od poznatijih primjera projekt je britanskog arhitekta Williama Alsopa, prema kojemu je u zloglasnoj londonskoj četvrti Peckham (tu se odvija radnja popularne televizijske serija »Mućke«), poznatoj po kriminalu, drogi i prostituciji, 2000. otvorena nova knjižnica koja je posve izmijenila dotad negativni imidž toga dijela grada.

Knjižnica je privukla 500.000 posjetitelja u prvoj godini djelovanja. To nije i jedini primjer u Europi da se u nastojanju za oživljavanjem zapuštenih gradskih zona grade knjižnice kao sadržaji koji će oplemeniti prostor.

Sve veća svijest o ulozi javnih knjižnica u promociji kulture i obrazovanja rezultirala je uspješnom spregom s arhitektima.

I tako smo u ex-»Benčiću« dobili sretan epilog, jer se identitet Rijeke ne može temeljiti samo na trgovačkim centrima čija je izgradnja mnogo brža i efikasnija.