
Foto Boryana Pandova
Od premise da će se Putin i njegova zločinačka svita jednoga dana možda naći u Hagu polazi predstava naslovljena jednostavno »Hag« Nacionalnog kazališta »Ivan Vazov« iz Sofije
povezane vijesti
Vladimir Vladimirovič Putin, Jevgenij Prigožin, Ramzan Kadirov, Vladislav Surkov, Sergej Šojgu, Nikolaj Patrušev, Valentina Matvijenko, Juri Kovalčuk, Sergej Surovikin, Margarita Simonjan – zamislite da su se svi oni našli na Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Dok to zamišljamo, Rusija svakodnevno i dalje napada ukrajinske gradove i ratu između ovih dviju zemalja ne nazire se kraj. Upravo od premise da će se Putin i njegova zločinačka svita jednoga dana možda naći u Hagu polazi predstava naslovljena jednostavno »Hag« Nacionalnog kazališta »Ivan Vazov« iz Sofije koja je gostovala u HNK-u Ivana pl. Zajca u sklopu Riječkih ljetnih noći. Riječ je o nagrađivanoj predstavi ukrajinske autorice Saše Denisove u režiji bugarskog redatelja Galina Stoeva i dramaturgiji Mire Todorove. Drama je napisana nedugo nakon početka ruske vojne invazije na Ukrajinu, a premijerno je izvedena 2023. u Poljskoj.
Djevojčica i ratni zločinci
I tekst i predstava nastali su kao reakcija na aktualnu situaciju ratnog sukoba između Rusije i Ukrajine, s jasnim stavom o tome da ruska strana provodi agresiju, s elementima genocida, na drugu zemlju. Pritom su ruski predsjednik Putin i njegovi suradnici prokazani kao ratni zločinci i zločinci protiv čovječnosti, a sve iz očišta ukrajinske djevojčice kojoj su ruski vojnici ubili majku, oca i djeda. U tome je sadržana sva tragedija ove priče koja se u mašti djeteta pretvara u zastrašujuću fantazmagoriju i jezivu bajku, svojevrsnu horor verziju »Alise u zemlji čudesa«. No ono što je najstrašnije je to što se ne radi o fiktivnim zbivanjima i likovima, već o stvarnosti preslikanoj u teatar, gdje Stoev kreira začudan spoj fakta i fikcije, politike i poezije, dokumentarca i mjuzikla, mita i aktualnih vijesti. Predstava »Hag« temelji se na stvarnim događajima i osobama, ispreplićući dobro poznate replike stvarnih ljudi s fikcionalnom budućnošću, elemente političke i ideološke stvarnosti s fragmentima dokumentarnih ratnih priča i obiteljskih tragedija, na taj način gradeći sliku rata kroz emocionalni svijet djevojčice.
Scenografija Borisa Dalcheva, naznačena s nekoliko stolova na kotačiće i neonskom rasvjetom, priziva kakav distopijski prostor, koji je ipak »realan« – prostorije su to zatvora za ratne zločince u kojima je nekad, spominje se u predstavi, boravio i Slobodan Milošević. U imaginaciji ukrajinske djevojčice sada ovdje presudu očekuje Putin, kojega je u začudnoj interpretaciji, istodobno vrlo vjernoj, utjelovila glumica Radena Valkanova. S njim su zatočeni Jevgenij Prigožin – ruski oligarh, poduzetnik i vođa skupine »Wagner«, čečenski čelnik Ramzan Kadirov, Putinov savjetnik Vladislav Surkov, ministar obrane Sergej Šojgu, ruski političar Nikolaj Patrušev, Putinova bliska suradnica Valentina Matvijenko, Putinov osobni bankar Juri Kovalčuk, glavni zapovjednik ruskih zračnih snaga Sergej Surovikin i Margarita Simonjan – glavna urednica ruske državne televizije.
Upečatljive uloge
Putin se kao haški zatvorenik i dalje ponaša kao vođa, a njegovi suradnici svi od reda razmišljaju kako da se izvuku od optužbi jer bi Putin trebao biti optužen za odgovornost po zapovjednoj liniji. Pritom je svaki od glumaca upečatljiv u svojim interpretacijama – Julian Vergov kao Prigožin, Vasil Draganov u ulozi Ramzana Kadirova, Dimitar Nikolov kao Surkov, Yavor Valkanov kao Šojgu, Plamen Dimov u ulozi Patruševa, Hristo Petkov u ulozi Sergeja Surovikina, Velislav Pavlov kao Kovalčuk.
Dok se svi oni neprestano pozivaju na Majku Rusiju i veliku rusku kulturu, istodobno razotkrivaju svu svoju moralnu bijedu. Tome treba pridodati i rusku medijsku propagandnu mašineriju koju personificira Margarita Simonjan (Iliana Kodzhabasheva). Posebno izdvajamo monolog Sofije Bobcheve koja tumači Valentinu Matvijenko – ona sada u zatvoru vodi sekciju za kulturu, a od zločina koji joj se pripisuju pobjegla je u amneziju, evocirajući svoje uspomene na nekadašnji SSSR.
U ulozi djevojčice dojmljiva je Kremena Deyanova, utjelovljujući svu bol ratnih trauma i gubitka bližnjih. Budući da će se rad odvjetnika Jamesa Nicea (Darin Angelov) i tužiteljice Julian Anderson (Radina Kardzhilova) na kraju pretvoriti u običnu farsu, djevojčica postaje glavni tužitelj. Važni su iskazi običnih vojnika (Stelian Radev i Hristo Terziev), koji svjedoče o pljačkama, ubijanjima i drugim zločinima počinjenima u ratu, razotkrivajući i pravo stanje u Rusiji koja zapravo zavidi Ukrajini zbog boljeg životnog standarda. Kraj predstave je poput kakvog »teatra sjena«, svojevrsno košmarno (sno)viđenje rusko-ukrajinskog rata u kojemu se zaziva ime Donald…