Moć mašte

Oh la la: Praizvedena hrvatska verzija predstave u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka

Kim Cuculić

Foto GKL

Foto GKL

Autor predloška je Bernard Friot, likovno oblikovanje potpisuje Hervé Tullet, a ova polusatna predstava iznikla je na poeziji. Začudni pjesnički monolog izvela je Petra Šarac, koja govori i dijelove na francuskom i slovenskom jeziku



Praizvedba hrvatske verzije predstave »Oh la la« održana je u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka, kao sastavni dio projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Riječko lutkarsko kazalište realiziralo je ovu predstavu u koprodukciji s Dječjom kućom umjetnosti iz Ljubljane i Kolektivom Ma-Théâ Centra za dječju kreativnost iz francuskog Tinqueuxa.


Autor predloška je Bernard Friot, likovno oblikovanje potpisuje Hervé Tullet, a ova polusatna predstava iznikla je na poeziji. Ovi poznati umjetnici zastupaju ideju da je igra ključna za razvoj djece, u čemu je mašta presudan element.


To je i polazište predstave »Oh la la«, čiji naslov sadrži francuski uzvik iznenađenja. Začudni pjesnički monolog Bernarda Friota izvela je Petra Šarac, članica riječkog GKL-a, koja uz dominantni hrvatski jezik govori i dijelove na francuskom te slovenskom jeziku.




Postoje, naime, tri verzije predstave – hrvatsku izvodi Petra Šarac, slovensku Matic Lukšič, a francusku Benoit Flament. Pored ovih poznatih, stvarnih jezika, treba spomenuti i izmišljeni jezik djevojčice.


Crteži i brojevi


Predstava počinje i završava motivom spavanja, pa se čitav »Oh la la« može shvatiti i kao san jednog djeteta, s nadrealnim elementima. Likovno oblikovanje Hervéa Tulleta pritom asocijativno priziva djela katalonskog umjetnika Joana Miróa, koji je ostvario vlastiti stil pun simbolike, poetike i humora.



Miró je i primjer umjetnika u čijim se radovima prepoznaje utjecaj dječjeg crteža, što je poveznica s ovom predstavom koja se kreće predjelima dječje mašte i kreativnosti.


Izvedba Petre Šarac odvija se u konstrukciji u obliku kocke, unutar koje ona razvija priču uz pomoć ljepljivih traka na koje pričvršćuje papirnate plohe s crtežima, motive oka (asocijacija na Miróa), obojene kružiće i druge oblike.


Predstava počinje motivom učenja brojeva, konkretno to je broj 5, što se može povezati s brojalicama koje su važne u dječjoj igri. Brojalica je pristupačna djeci jer se lako pamti, ima ritam i melodična je.


Predškolskoj i mlađoj školskoj djeci prihvatljiva je jer iskazuje elementarnost, kratkoću i jednostavnost. Odlikuje se lakoćom izgovora slogova, kratkim slogovima često sastavljenim od jednog samoglasnika i dva suglasnika.



No, u predstavi »Oh la la« brojevi se odnose i na svijet odraslih, na njihovo postavljanje granica djeci i nedostatak vremena koje se posvećuje istoj toj djeci. Brojke su i ono čime se u današnjem svijetu mjeri (materijalni) uspjeh, što je u suprotnosti s dječjim svijetom mašte, slobode, igre i istinskih vrijednosti.


Taj glas odraslih u predstavi predstavljaju lutke s likovima bake i djeda, koje Petra Šarac vješto animira.


Interakcija s publikom


Razigrana predstava »Oh la la« ima i moment interakcije s djecom u publici, koja odlično prihvaćaju izmišljene riječi, uzvike, onomatopeje, neobične zvukove koje im izvođačica upućuje i na koje ona radosno odgovaraju.


Redateljica i dramaturginja ove male lutkarske monodrame je Mateja Bizjak Petit, scenografkinja i autorica lutaka je Véronique Canevet, skladatelj je Damien Félix, suradnica za scenski pokret Barbara Kanjc, oblikovanje svjetla potpisuju Mateja Bizjak Petit i Sanjin Seršić, a prevoditeljice su Maša Jazbec, Ksenija Mravlja i Mateja Bizjak Petit. Asistent redateljice je Anže Virant.