Monumentalni »Requiem« velikoga talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija bit će izveden u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca na Dušni dan, u nedjelju 2. studenoga u 18 sati.

U izvedbi veličanstvenog djela, uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor pod ravnanjem maestra Valentina Egela, sudjelovat će i Zbor Hrvatske radiotelevizije.

Solistički će nastupiti redom sjajna pjevačka imena: nacionalna prvakinja, sopranistica Kristina Kolar, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Bože Jurić Pešić te bas Marko Mimica. Koncertna majstorica je Vivijana Rogina, a zborovođe Matteo Salvemini i Tomislav Fačini.

»Verdijev ‘Requiem’ jedan je od najuzvišenijih načina odavanja počasti onima koji su nas napustili. Spaja nevjerojatan Verdijev osjećaj za dramu s najdubljim osjećajem za duhovnost.

Dirigiranje ovim fenomenalnim djelom jedan je od mojih apsolutnih vrhunaca godine. Jedva čekam podijeliti slavlje ovog remek-djela i njegove emocionalne dubine s našom publikom«, najavljuje Valentin Egel.

Potresno djelo

Dramatski izuzetno snažno i potresno djelo, zahtjevno za soliste, zbor i orkestar, Verdi je skladao u počast prve obljetnice smrti velikoga talijanskog književnika Alessandra Manzonija.

»Requiem« je dovršen i izveden na godišnjicu pjesnikove smrti 22. svibnja 1874. godine u crkvi San Marco u Milanu uz golem uspjeh.

Uslijedile su četiri uspješne reprize u milanskoj Scali, a za nekoliko tjedana djelo je šest puta uzastopno izvedeno i u Parizu. Od tada je Verdijev »Requiem« nezaobilazno repertoarno djelo, a Verdi je i sam više puta dirigirao izvedbama ovog svojeg remek-djela u Londonu, Beču i Kölnu.

U Londonu su glazbeni kritičari zapisali da je Verdijeva »Messa da requiem« najljepša duhovna glazba od Mozartova »Requiema«.

Trijumf poezije

Iako inspiriran tradicionalnim latinskim liturgijskim tekstom mise za mrtve i stoljetnom duhovnom glazbenom tradicijom, Verdi ipak ostaje vjeran svojem stilu, ali »Requiem« se i »uzdiže iznad svih opera, on postaje punokrvna glazbena drama par excellence, trijumf poezije, pročišćenja i spasenja, katarze i uzašašća«.

Nakon što je čuo »Requiem«, njemački dirigent i pijanist Hans von Bülow bio je dirnut do suza, a Johannes Brahms je ustvrdio kako je takvo nešto mogao napisati samo genij.

Ovo je snažno remek-djelo izazov svakom ansamblu. Zbog bogatstva izraza i atraktivno pisanih solističkih i zborskih dijelova, Verdijev »Requiem« je omiljen kod najšire koncertne publike.