Labinski spomenik Rudaru borcu
Jedan od ciljeva ovog projekta jest potaknuti oživljenje neiskorištenih javnih prostora u Labinu
povezane vijesti
- Analiza izbora u Istri. Predsjednik IDS-a izgubio u rodnom Barbanu, poražena i čelnica Pazina iz Možemo!
- Od starog novca do figurica iz Kinder jaja. Labinjanin kuću i garažu pretvorio u zanimljivi muzej svega i svačega
- Istra ima 144 kilometra pruga. Butković najavio veliku obnovu, sve počinje na dionici od granice do Sv. Petra u Šumi
U petak 19. lipnja od 21:00 – 23:00 sati kod labinskog Spomenika Rudaru borcu (preko puta autobusnog kolodvora) održat će se video izložba, odnosno video mapping GIF animacija koje su odbrane na natječaju „IndustriAll“.
Natječaj se provodio u sklopu participativnih kulturnih programa projekta Društveno-kulturni centar ‘Lamparna’ sufinanciranog od strane Europskog socijalnog fonda, kojima se ostvaruje socijalna integracija.
Zaprimljeno je ukupno 90 prijava od kojih je žiri u sastavu Ivana Tkalčić (umjetnica), Damir Stojnić (umjetnik / L.A.E. XXI) i Tin Dožić (umjetnik), odabrao 17 individualnih i skupnih radova autora i autorica: Mia Belamarić, Lavoslava Benčić, Tamara Bilankov, Jelena Bogdanić, Milica Denković, Dijana Engelmann, Industrial collective, Polina Komyagina, Ivana Ljubičić, Katrin Novaković, Ana Maria Pepelko, Gaia Radić, Branimir Štivić, Tin Šumberac, Industrial collective, SŠ Vladimir Gortan Buje, SŠ Buzet i OŠ Ivo Lola Ribar Labin.
Izložbu organizira projektni partner, udruga Metamedij iz Pule, dok je za njenu produkciju angažiran Marko Bolković iz udruge Sonitus, koji će, koristeći metodu video mappinga, odabrane GIF animacije pojecirati na i oko najznačajnijeg, suvremenog labinskog spomenika Rudaru borcu.
Naime, jedan od ciljeva ovog projekta jest potaknuti oživljenje neiskorištenih javnih prostora u Labinu, te istaknuti potencijale lokalne industrijske i spomeničke baštine pomoću digitalne i internetske umjetnosti.
Industrijska arhitektura ostaje podsjetnik na prekretnicu ljudske civilizacije－ industrijsku revoluciju.
Prijelaz iz obrta u tvornice i široka uporaba materijala, poput lijevanog željeza, stakla, čelika i armiranog betona, oblikovali su industrijsku arhitekturu. Industrijska baština ostala je simbol radničke klase koja je radila u tadašnjim tvornicama, zarađivala za kruh svojim obiteljima, borila se za radnička prava, te koja je u njima i od njih živjela.
Ideja izvorne revitalizacije, tj. tehnološke obnove na takvim je mjestima gotovo neizvediva. Zato je naša obaveza rekonstruirati je, prenamijeniti i obnoviti ono što je od nje ostalo. Ovim natječajem želimo dati novu svrhu industrijskoj baštini i oživjeti napuštene fasade kroz digitalnu/internetsku umjetnost (iz javnog poziva na natječaj, kolovoz 2019.).
Organizacija izložbe je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.
